Kan mo ti zanfan, ti ena enn sante France Gemont ki ti bien popiler e ki finn kol dan mo memwar:
Mama mo zoli mama,
Fer kone tomem mo mama;
Kantmem mo seve krepi,
To seve Malbar napa fer nanye.
Enn sante lamour, san konplex. Enn sante onet; enn sante senser. Eski zordi bann Morisien ena sa kalite kouraz ek onette. Nou telman fer vadire, fer kwar koumadir; nou koz zis koze ki politikman korek. Nou kasiet laverite dan brousay ipokrit. Me brousay pe pran dife e nou pa pe trouve... Enn zour kikfwa nou pou ouver nou lizie tang, konpran seki pe pase e sanz sa lavi la.
Mo zenes ti tranpe dan sante popiler Kreol. Mo ti grandi dan Goodlands e mo mama, enn mamzel Quartier Militaire, (Tifrer ti sante dan gamat lavey maryaz mo mama) ti pe sant bann sante lontan ar nou. "Mo saret ti tas dan labou" ti enn zimaz for ki pli tar mo ti servi pou kontrir enn poem ki Micheline Virahsawmy ti servi pou konpoz e aranz enn sante pou Group kiltirel Soley Rouz. Gouna, mo mama, ti ena enn kapasite fer son vinn mo. Pou dekrir roulman tanbour Madras (se koumsa ki nou ti apel ravann) zour Kavadi, li ti servi onomatope "tiklaketik-dendenkouden" ki mo ti servi pli tar dan enn sante ki mo ti ekrir ek konpoze: "Zozo Mayok". So langaz ti ranpli ar zimaz ek proverb kouma "Kan kras anler, li tom lor nene", "Fer bourik manz lazle". Pou dir li mersi mo ti ekrir enn sonet:
GOUNA
Lavwa
Gouna, mo mama,
Ankor sant dan mo disan
Kiltir Quartier
Militaire
Kan Ti-frer alim dife
Pou sof sawal ravane,
Pou
triyang so prop kadans,
Amenn kiltir popiler
Dan sato
Samazeste.
Lavwa Gouna, mo mama,
Dan lapousier
Foukalend
Kontinie fer mwa rapel
Lagam enn sante fezer
Ki ti
ne dan lamizer
Pou pran plas dan diksioner.
Me pa ti ena zis mo mama ki ti pe aroz mo nam ar kiltir natirel, disel nou lavi. Ti ena osi Tata Iranah - Tata se mo Telegou pou Granper - ti frer mo granper, Tata Ganganah. Li ti enn exper lor rakont zistwar popiler kouma Zistwar Bolom Loulou; Zistwar Gato Kanet; Dan mo kalbas ena Dimiel ets. Pli tar kan mo ti koumans fer resers lor mo lang maternel - Kreol Morisien - mo ti retrouv enn bon parti sa bann zistwar la dan liv Charles Baissac. Me mo Tata Iranah pa ti konn ni lir, ni ekrir. Zame li ti al lekol me so talan ine ti remarkab. Grasa li, mo sansibilite ek imazinasion ti konn enn gran devlopman kouma mo dir li dan enn lot sonet:
TATA IRANAH
Anba
pie tamaren kan peyna pou'al lekol
Mo Tata Iranah, enn ti-frer mo
granper,
Atir tou bann zanfan - bann marmay fer laronn
Kouma
grap mous dimiel otour fler roz vieyfi
Pou nouri rev sekre kot
ti-bout manz gro-bout -
Pou fer nou viv ansam atraver lang
Kreol
Zistwar bolom loulou, Tizan gran debrouyar,
Zistwar gato
kanet, yev dan basen lerwa.
Mo Tata Iranah depi bien-bien
lontan
Finn kit nou, finn ale. Enn gran lakaz beton
Dan plas
pie tamaren pe sey efas memwar
Ti-garson Foukalend ki ti aprann
reve,
Ki ti aprann koze, ki ti aprann panse
Anba pie tamaren.
Peyna pli bon lekol.
Lepok mo adolesans, nou pei ti pe travers enn peryod transformasion politik enportan. Dan mo fami souvan mo granper, mo papa ek mo bann tonton ti pe koz anfaver program Parti Travayis e pou nou, lalit pou lendepandans ti enn zafer normal, natirel, lozik. Anmemtan ti ena osi enn nouvo fenomem kiltirel. Malgre ki mo fami ti parmi bann fondater Mauritius Andhra Maha Sabha, nou tou nou ti pe koz Kreol Morisien. Zis bann vie ti pe koz Telegou ant zot. E sa lepok la mem enn sante ti vinn donn nou enn extra sok kiltirel: "Madam Ezenn" par Serge Lebrasse. Enn balad poetik ti pe fer nou dans sega. Sega satirik ti ne.
EDINBURGH E APRE
Dan mo valiz ler mo ti al liniversite ti ena mo lamour pou mo lang maternel e lafwa dan lendepandans mo pei. Dan Lekos, ti ena enn mouvman pou lendepandans, "Home Rule For Scotland", e mo ti fer kamarad ar detrwa militan sa mouvman la. Dan liniversite 'si ti ena, dan mem lepok, enn revolision akademik. Enn nouvo siyans ti pe sanz nou manier konpran realite: Lengwistik ti pe rant partou. Profeser John Lyons ti vinn sef Departman Lingwistik; Profeser David Abercrombie ti sef Departman Fonetik; Profeser Pit Corder ti sef Departman Lengwistik Aplike. Lasans dan mwa, mo ti rant anplen dan sa mouvman lide la. Lor vites e ar fasilite mo ti gagn zouti entelektiel pou chombo bien mo lang maternel e tras parkour so devlopman.
Depi sa lepok la ziska zordi mo kwar ki enn lang Kreol se enn nouvo lang ki ne kan de ou pliziez lang rant ankontak ou fer kolizion; bann lang Kreol zot gramer li bien pros ar Gramer Iniversel ar ki nou zenetikman programe; Kreol Morisien (KM) ena potansiel vinn ofisielman nou lang nasional (e so nom lerla pou vinn Morisien), enn lakol ki kapav tini nou ansam dan konstriksion enn nasion; Kreol Morisien ek Agle zot de lang konplemanter (toulede lang Kreol); pou veritab devlopman ledikasion, Kreol Morisien bizen vinn mediom enstriksion dan primer e lerla li pou fasil konstrir enn bilengism natirel KM ek Angle; de lang vital pou devlopman nou pei se KM ek Angle. Lezot lang ena enn rol segonder.
Zordi KM li ena omwen 3 fonksion. Li lang ansestral bann AfroKreol (25% popilasion Repiblik Moris); li lang maternel (premie lang) 80% popilasion Repiblik Moris; li lang nasional de-facto (mem si li pa de-jure) Repiblik Moris (20% ki pa koz li kouma premie lang, koz li kouma deziem lang). Li ena enn korpis literer ase enportan pou enn lang ki ena mwens ki 3 siek istwar (Angle ena 1200 banane istwar). Li prezan partou; li finn rant dan lekol. Li fenomenn lengwistik ek kiltirel plis dinamik dan nou pei. Li finn vinn enn zouti kiltirel endispansab pou nou devlopman. Ler li devlope, li devlop nou.
Nou bizen literesi pou nou devlopman ekonomik. San KM pa pou ena literesi iniversel. Literesi li osi endispansab pou formasion vokasionel ek profesionel pou de rezon. Dabor aprantisaz zis par metod oral kouma ti pe fer lontan, li mars ar beki; pou aprann enn metie zordi, enn apranti li bizen konn lir pou aprann teknik ek metod; li bizen konn mizire ek fer kalkil; li bizen konn lir bann enstriksion pou kone kouma pou servi bann zouti modern. Answit teknolozi pe kontinie devlope, pe vinn plis sofistike. Enn zouvriye li bizen kapav lir bann liv, magazinn, lartik pou kone ki devlopman ena dan so domenn e lerla li pou kapav amelior so konesans. Kan pe servi nouvo masinn bizen lir enstriksion pou evit erer ek aksidan. Aprann zame fini e zordizour konesans li ferme dan liv, dan DK (disk konpak), lor enternet. So sezam apel literesi. Limem ouver laport pou les lalimier rantre. Lenportans kiltir lekritir pe grandi; lafors kiltir oral pe diminie.
Pandan komie letan ankor nou pou servi senbol lor balotpeper? Sa li enn konfesion ki nou nivo literesi li extra dan pens. Zour ki senbol parti nepli neseser lerla nou kapav dir ki nou demokrasi vivan. Tanki nou servi senbol pou fer pie banann eli, nou bizen admet ki nou demokrasi li bien frazil. Pou demokrasi vinn for, literesi bizen vinn for.
Me zordizour nivo literesi li bien ba. Kifer? Li pa ti kapav otreman. Repiblik Moris se sel plas dan lemonn kot nou ansengn literesi dan TRWA lang ETRANZER ANMEMTAN e pli grav ki tou, lang maternel zanfan la li absan dan klas (apart servi li tanzantan kouma stepne kan kominikasion tom plat kouma enn farata mal belo). Rezita: ena zanfan par milie ki pa konn lir, ekrir ek konte apre 7 an lor ban lekol. Sa li reprezant plis ki gaspiyaz. Li enn form aparteid kiltirel. Pe refiz nou bann zanfan drwa pou viv normalman dan enn sosiete modern e zwir fri sivilizasion modern. Dega ki sa pe fer dan latet zanfan li imans.
Rezilta proze PREVOKBEK li la pou montre nou ki enn lot sime efikas e imen li ekziste. Apre de-zan aprantisaz literesi dan lang maternel, de-zan itilizasion lang maternel pou aprann lezot size (arismetik, zeografi, siyans ets.), de-zan itilizasion metod gramer-tradiksion pou aprann lir, ekrir ek koz Angle, plis ki 65% bann zanfan la finn fini ariv nivo literesi bazik dan zot lang maternel; zot nivo Angle meyer ki boukou zanfan dan filier normal e zot konesans arismetik ek zeometri siperyer ki boukou zanfan zot laz ki dan lekol segonder. Literesi dan lang maternel finn liber zot lespri. Lot kote bann zanfan dan prevokasionel gouvernman finn tas lor poto me lotorite pe refiz ouver so lizie e pran kont.
Nou pou mank twa; nou pou mank to lalimier ki finn toultan enspir nou; nou pou mank lamitie dan Zezikri ki to finn toultan partaze ar nou. Me nou kone to pa finn kit nou parski to finn donn nou enn gran kado: PROZE EMANIEL. Atraver proze ki finn ne dan to leker, ki finn nouri ar to lespri, ki to finn partaze kouma dipen ek diven sakre, to lespri pou touzour vivan, to nam pou toultan ar nou pou ekler nou divan sak obstak, sak resif e ed nou trouv lapas dan lamer demonte.
Mo sir lao laba, akote Papa-Mama liniver, to pe gete si nou finn bien aprann tou seki to finn montre nou. To ti toultan dir ki san lamitie ek solidarite nou tou pou al dan tengn. Teddy, leson lamitie ek solidarite pe marse for-for. Nou tou ar twa, ar to fami e ar bann ki deryer midi. Dan lamitie ek solidarite nou pou fer PROZE EMANIEL vinn enn nouvo manier viv, enn nouvo manier exprim nou lafwa dan Zezikri, enn nouvo fason donn lamour. Kouma twa nou pou viv dapre ideal militan lamour.
ARET FER SINEMA
(Natakwa ba, sinema ba, kekarr sange jaybon?)
Dan Moris nou tou nou bann akter ki pe rod rol. Kan peyna rol nou fer sinema pou nou bat nou prop tanbour. Tape tanbour! Bate ravann!
ABOLISION ESKLAVAZ
Lor selebre nou kas rekor; lor get problem nou bat lamok. Nou for lor zaza ek bouz waya pou kapav zwe kouk ar problem. Ki problem? Kot ena problem? Bann desandan propriyeter esklav (DPE) posed ek kontrol 75% later Pei Moris e bann desandan esklav (DE) pa posed nanye. Bann zoli kozman lor istwar kot may esklavaz dan lak angazman (kikfwa angazman dan lak esklavaz) pa pou amenn lazistis e zet baz pou nouvo devlopman. Personn pa koz reform agrer pou ki bann desandan esklav gagn later pou zot dinite ek devlopman.
SEKIRITE ALIMANTER
Sekirite alimanter rim ar reform agrer. Bann gelar profesionel plor larm par bake parski pov ti-dimoun pe pey manze tro ser. Me personn pa dir sa 'pep admirab' la ki si nou pa koumans viz sekirite alimanter nou pou tas deryer midi. Eleksion zeneral antisipe pa pou sanz nanye. Ena enn zoli slogan: prodir seki ou manze; manz seki ou prodir. Sa slogan la bizen vinn enn realite kiltirel, sosial ek politik.
Bann piper World Bank ek neoliberalism repet refren 'Global donn bal' me pa pe dir nou ki lagrikiltir bann pei pov pe sap dan karay pou tom dan dife; ki pli divan lafaminn pe atann nou dan lakrwaze. Eski li normal ki nou enport plis ki 80% manze ki nou konsome? Enn zour nou pou bizen manz lerb lor teren golf si zot pa finn fini al anba lamer (pa metaforikman me literalman). Pa bliye GLOBAL WARMING!!!
FIZ LEKZAME
Bann roder rol, kouma toutou afame, finn gagn enn lezo. Larm pe koule dan dalo krokodil. Pov, pov zanfan; pov, pov paran; pov, pov elekter! Ayo bechara! Holly-Bollywood manti.
Kisannla pou dir zot ki laplipar zanfan ki konpoz SC ek HSC zot pa sorti dan klas travayer (proletarya ek souproletarya) me dan Titbouzwazi ek Bourzwazi Mwayen? Kisannla pou dir zot ki zanfan klas travayer (proletarya ek souproletarya) ki ariv ziska SC ek HSC zot enn ti minorite e leta kapav pey zot fiz parski zot paran bizen soutien siplemanter? Kisannla pou dir zot ki se Titbourzwazi ek Bourzwazi Mwayen ki pe gagn li bonn ar ledikasion gratis; ki zis enn ti poursantaz zanfan klas travayer gagn ledikasion segonder? KISANNLA POU DIR ZOT KI ZIS 50% ZANFAN DAN ENN GROUP LAZ AL KOLEZ SEGONDER? Laplipar sa bann zanfan la, zot sorti dan Titbourzwazi ek Bourzwazi Mwayen. Lot 50% zanfan sa group laz la, swa zot pa reysi rant dan segonder, swa zot tom andeor apre 1 ou 2 banane dan kolez segonder. Kifer? Parski defann zot aprann dan zot lang maternel. Kisannla pou plor zot maler? Bann gelar profesionel maron! Peyna vot ladan!
E TU RAMA
Rama, si bizen demisione, demisione. Me pa fer sinema. To finn eli lor enn program sosial demokrat pa neoliberal. Ladrwat fer kwar zot bien kontan twa. Larm dan dalo krokodil pe fer kaskad. Lapros teknokratik neoliberal li bon pou gran kapital ek bann korporasion nasional ek miltinasional. Malgre so febles, sosial demokrasi li meyer ki neoliberalism. Bizen taxe seki ris pou ed seki pov, seki bizen led. World Bank, IMF ek bann media payason gran kapital pou boude me lepep pou soulaze.
(Natakwa ba, sinema ba, kekarr sange jaybon?
JAYBON SOFERRWA KE SANG.)
16.02.07
SI LI TI APEL LAMOUR ...
Gran tamtam lor sodomi. Lider lopozision, dirizan MSM, panse ki relasion anal mem zafer ki bestialite. Tou dimoun ki pratik sex-anal zot bann bebet. Pou li, kopilasion dan lemonn zanimo li touzour anal. Mo dimann mwa ki manier bann diferan lespes zanimo finn reysi sirviv!
Seki kler dan tousa se ki MSM, ki ena lanbision pou diriz nou pei, pe dir nou ki tou bann ge ek lesbienn zot bann bebet; ki MSM pou enterdi bann roman E.M. Forster, bann poem W.H. Auden, bann ev Oscar Wilde; bann zanfan Sinior ek HSC pa pou gagn drwa etidie bann pies teat Tennessee Williams; pou enterdi 'Brokeback Mountain' ou bann fim Rock Hudson ousa Gregory Peck; pou efas nom Sir Gaëtan Duval dan liv Istwar. Pir! Zot pou fer otodafe ar tou foto ek liv ki montre skilptir lor tanp Khajurao avan fer enn lennding lor tanp la pou detrir sa moniman bestialite la.
MSM pe gijigiji isteri omofobi pou gagn detrwa vot. Les mo dir sa bann bon dimoun la (Tartif manti) ki bann ge ek lesbienn zot reprezant plis ki 10% popilasion Moris. Apart sa ena dimoun par milie ki dir ki bann ge ek lesbienn zot ena foul drwa viv zot lavi dapre zot oryantasion sexiel e nou soutenir zot konba pou gagn mem drwa ki dimoun eterosexiel.
Pa traka bann bon misie ek madam MSM! Dan prosenn eleksion nou pou ranz zot kari. Bare lakes!
E MMM dan tousa? Tann dir ki le 1er Me zot pa pou met fler lor tom Sir Gaëtan Duval ki pa ti kasiet ki li ti enn ge.
Erezman ki dan nou pei ena dimoun kouma Nuvin Ramgoolam, Rama Valayden, Finlay Salesse, Nicholas Ritter ki pe sey fer nou pei evolie dan bon direksion.
...SI TI APEL LI LAMOUR ANAL PAREY KOUMA LAMOUR VAZINAL OUSA LAMOUR ORAL? TI POU ENN LOT ZAFER?
13.04.07
VOLTAIRE, MO GOUROU, TO TI ENA REZON KAN ...
Bann farizienn - pli tartif ki sa enposib zwenn mem dan bafon lanfer - finn bien fer zot sinema. Sa bann madam la zotmem pli gran defanser moralite. Bondie finn fini beni zot: ZOT POU RES ETERNELMAN VIERZ.
Nou bann bon farizienn zot kont omoseksiel parski 'sabannla' pratik lamour anal; zot kont lesbienn parski 'sabannla' pratik lamour oral. Zot kont zenes ki dan lemonn antie bekote, karese, plote, tous zwe-zwe. Chi malang! Pa onte! Atann 18 an.
Enn sans zot la, bann bon madam farizienn, moral, onet, ki denons pese, ki asiz dan dilo beni gramaten-tanto. Grasa zot, nenport ki zenes ki pa ankor gagn 18 an me ki fer malelve, fer malang, fer mofinn, bekote, karese, plote, tous zwe-zwe pou al triy lanti kot larenn. Maximem 15 an. Sa va aprann bann zenes respekte moralite farizienn. PA TOUS ZWE-ZWE, MO DIR TWA!
Grasa bann bon madam farizienn, lendistri batiman pou konn enn krwasans spektakiler. Pou bizen boukou prizon pou met zenes ant 12 ek 18 an ki pa kapav kontrol zot ensten natirel; ki pa kapav anpes ormonn piberte fer so louvraz. Fini resesion! 'Solanz amenn mo laptop'.
Bann madam farizienn, zot bon, zot onet mo dir ou. Zot kone ki sivilizasion bizen. Pou netraliz enn pedofil zot dispoze met 10,000 zenes dan prizon. Donn zot pouvwar - tann dir zot pou gagn tiket pou zot aksion eroik - e dime zot pou enterdir enternet akoz pedofili ek pornografi lor net.
Me zot pa tousel. Par deryer, bann misie farizien pe fer poupet doukiya danse.
Voltaire, to ti bien konpran gordonn kan to ti dir ki Bondie ti donn nou nene pou tini nou linet. Laba kot to ete, ler to zwenn mo tata (granper) Iranah, dir li mo rapel enn zafer li ti dir mwa: 'Ena dimoun servi zot latet zis pou met sapo'.
18.05.07
LALANG PEYNA LEZO
Lor enn boutey rom ena enn swadizan sitasion ki fer kwar ki ekriven Mark Twaen ti dir ki Bondie ti kre Moris dabor e lerla li ti servi nou pei kouma model pou konstrir paradi. Dapre serten spesialis Mark Twaen zame ti ekrir sa. Mwa mo prefer kwar ki li ti telman plen ar Morisien ki toultan rod konpliman ek flatri ki enn zour so foutan ti deborde e li ti dir sa kouma enn kamoufle. Me bann Morisien ti pran so parol pou lamone kontan. Sa zafer la li enn bon endikater mantalite Morisien. Nou kontan fer kwar, fer vadire; nou kontan kwar ki nou bann gran zeni, bann jak, bann terib; nou kontan rakont zistwar pou evit fer fas realite. Plis zistwar la fos plis nou kwar li vre e finalman zistwar fos vinn parol sorti direk dan Labib. … Kikfwa nou pa antor parski lalang peyna lezo?
Ala enn lot lekzanp. Akoz enn Rok-Opera, Zozef Ek So Palto Larkansiel, ki ti enn gran sikse dan Moris ek Rodrig, politisien ti rod servi sa pou gagn galon ek zot ti desid pou apel Moris nasion larkansiel san fer okenn zefor pou ed enn idantite nasional devlope. Pou serten politisien, kan servi enn slogan pou atir touris, propagann kapav ranplas realite. Zot koz manti e telman manti la donn zot jos, zot fini par kwar ki manti finn vinn vre.
Pei Moris li divize lor baz kominote ek kars e konsians klas pa bien devlope. Santiman idantite nasional bien-bien feb malgre ki nou endepandan depi 1968. Falepa bliye ki vot pour ek kont lendepandans an 1967 ti motive par bann konsiderasion etnik. Me tou dimoun rod fer kwar ki santiman nasional for kan laverite li enn lot zafer: bann Euro-Kreol panse ki Moris li anverite ‘La Petite France’; bann Endo-Morisien dir ki li ‘Chota Bharat’ (La Petite Inde); plis ki 50% bann zenn pe pans pou emigre.
Sitiasion pe anpire parski sak group trouv zis kominalism so vwazen me zame so prop konportman ek reflexion kominal. Kouler lapo bar gete dimoun. Nasion Morisien pa’nkor ne.
Nou anvi kwar ki demokrasi bien vivan dan Repiblik Moris. Eski li vre? Eski demokrasi li zis organizasion eleksion toule 5 an? Eski prezans senbol lor bilten vot li pa enn rekonesans ki enn kantite enportan nou bann konsitwayen zot enkapapab lir tou bann nom lor enn bilten vot pou swazir dimoun ki zot anvi reprezant zot dan parlman? Zot vot senbol. Akoz samem pie banann eli.
Enn pei demokratik li bizen osi baze lor pli gran lazistis ek partaz larises. Dan Moris 1% popilasion ki form parti kominote blan posed ek kontrol plis ki 75% later. Demokrasi sa? Ousa aparteid ekonomik?
Me bann politisien siperlatif, exper dan pas siro, fer nou kwar ki nou pei enn model demokrasi ek devlopman. Lalang peyna lezo, pa vre?
Parski nou pa defini bann term; parski flou pli maja ki presizion li fasil pou dir ki plis ki 90% popilasion Repiblik Moris posed literesi (konn lir ek ekrir) me bann letid obzektif finn demontre ki zis 20% popilasion posed literesi fonksionel; leres zot swa semiliteret ousa pa literet ditou. Sa sitiasion la li enn obstak mazer pou nou devlopman e enn andikap serye pou sak endividi ki pa kapav zwir bann fri sivilizasion modern. Nou sistem ledikasion li enn masinn ki prodir fristrasion par tonn. Eski sa li bon pou nou lasante mantal?
Kifer sitiasion otan dramatik malgre ki nou envesti boukou dan ledikasion e lekol primer ek segonder zot gratis? Eski li posib pou enn zanfan senk an aprann lir ek ekrir dan trwa lang etranzer anmemtan avan mem ki li finn konn lir ek ekrir so lang maternel? Eski li pa ti pou pli normal ki zanfan la koumans aprann lir, ekrir ek konte dan so lang maternel dabor e answit aprann bann lang etranzer oralman avan koumans aprann lir ek ekrir zot? Mo persiade ki enn nouvo politik lang li endispansab si nou’le fer nivo literesi dan pei monte ankalite ek ankantite pou permet nou fer fas bann nouvo chalenj devlopman.
Bann Morisien bien vantar. Zot kriye for-for ki zot koz plizier lang, ki zot bileng, trileng etc. me mwa mo kwar ki anmazorite nou zis semileng. Nou koz enn kari melanz grosie, malfagote ar enn gou mastok. Nou fer tou apepre. Ki ete bilengism? Eski li vedir zis koze ousa lir ek ekrir osi? Eski bann Morisien egalman kapab dan de ou trwa lang ousa ena enn ta sanzman kod? Kouma dan ka literesi, parski nou pa ena definision presi, nou pans seki nou anvi; nou dir seki nou anvi e nou kwar ki nou lor bon sime. Bann paser siro flat nou e nou gagn li bonn. Nou fini par kwar ki nou bann terib. Lerwa pa nou kouzen!
Bann Morisien ek Rodrige anmazorite kwar ki li pa neseser aprann Morisien parski bann zanfan fini konn li ver laz 4-5 an. Zot pa fer okenn diferans ant konesans oral ek konesans lekritir. Dan zot lemonn apepre - fer vadire, fer kwar, rakont zistwar, refiz fer fas - rev fasil ranplas realite. Nek pans sa enn kou: Ki kantite dega nou pe fer dan latet enn zanfan kan nou pa permet li chombo foul-foul so lang maternel ki enn zanfan kontinie aprann ziska laz 14 an omwen? Li pa enn form zenosid kiltirel sa?
Mazorite Morisien panse ki swa mo fou, swa mo enn pesimis, swa mo kontan ekzazere. Kikfwa zot ena rezon, kikfwa non. Pa mwa ki pou deside. Tou seki mo kapav dir se ki mazorite Morisien enkapab exprim zot klerman dan nenport ki lang oralman ou par ekri. Enn minorite reysi me sa minorite la zot exepsion ki konfirm reg zeneral.
Li posib osi ki mazorite ena rezon. Meyer fer koumadir, fer vadire parski LALANG PEYNA LEZO. Nou fer kouma tang, viv lizie ferme.
Permet mwa terminn sa lartik la par enn poem ki kwar ki enn tikout riye kapav ed nou ouver nou lizie lor nou pretansion lengwistik.
O pardonn mwa Réné Descartes:
" Non cogito ergo sum."
Dan mo pei ena'nn vilaz,
Enn ti vilaz kasiet dan niaz.
Dan mo vilaz kasiet dan niaz
Ena enn maz kontrol labaz.
Nou tou ere, nou tou bien saz,
Swiv li partou, manz so mesaz;
Nou ekout li ar lapeti:
Satini verb, zansar adverb,
Rougay pronom, kichiri nom,
Bouyon prefiz, salad sifix -
Li fer vinnday ar azektif;
Enn briyani filozofi
Depi Lendi ziska Samdi;
Dimans nou sans, pla rezistans:
Kalya sentax ziska nou rans.
Pardon Plato! Pardon Sokrat!
O Panini pardon, pardon!
Nou lerwa maz pe fer laraz.
Bann derapaz, bann kafouyaz,
Bann magouyaz andeor baz
Zot enn menas sekirite
Nou ti vilaz kasiet dan niaz.
Fekla do ta nou lerwa maz
Finn dikte nou dernie mesaz:
"René Descartes enn ti-lespri
ki'nn fer erer vokabiler.
Nou tou bizen depi zordi
Met enpe lord dan nou lespri,
Aprann par ker, repet par ker:
' I SINK, ZERFOR I AM'.
Planing Lingwistik ek bann nouvo defi
Mo diskour li pa ena okenn pretansion siyantifik. Li zis temwayaz enn militan politik ek kiltirel (kikfwa enn militan lamour) ki kwar ki li posib viv enn lot manier; ki limanite bizen rod enn lot sime; ki li pa tro tar si nou koumanse zordi; ki nou kapav fer liniorans ek prezize kile. Mo diskour li enn ti rezime 40 banane konba pou ki dimoun kapav viv kouma dimoun.
Bann azan kapitalism korporasion (K.K), depi ki Lanpir Sovietik finn kraze, pe gagn vertiz telman zot eksite. Pou zot aster ideolozi finn mor; sistem kapitalis pou regne ziska ki soley vinn enn trou nwar; globalizasion pou fer maja e distribie jos partou kote. Zot dir ki ideolozi finn mor me san realize zot finn kre enn nouvo ideolozi.
Dapre bann spesialis, globalizasion li depann lor 2 fakter: lenerzi bomarse e lape. Eski lenerzi li bomarse zordi? Ler mo ti koumans ekrir sa lartik la, petrol ti kout 66 dolar enn barik. Dapre bann koneser, pri pou kontinie ogmante. Transpor par avion, bato, tren, kamion pou kontinie kout deplizanpli ser. Eski nou pe al ver pli gran larises ousa se resesion ki pe atann nou deryer laport? Apart sa fale pa bliye ki globalizasion li mars dan lentere bann gran korporasion, bann miltinasional ki kontrol lekonomi mondial. Bann tipti, bann feb pou kontinie gagn kraze. Ris pou vinn pli ris; pov pou vinn pli pov.
Aster nou gete si lape li enn zafer sir-sir. Lanpir Ameriken li ena enn rival serye. Se Lasinn (Repiblik Popiler Lasinn) ki pratik Sistem Kapitalis Leta (SKL). Ant Sistem Kapitalis Korporasion (SKK) ek SKL pa kapav ena antant kordial. Tansion, rivalite ek konfli ant sa de lafors la kapav debous lor lager ki pou met enn gran kout fren ar lekonomi mondial. Bann pei pov, feb (nou pei) pou pey lepokase. Mo panse ki nou bizen kontinie apel nou bann pei ‘tiermonn’ parski dan rivalite ant de siperpwisans nou pou res trwaziem larou dan saret (stepne pou leternite).
Akoz sa bann rezon la,mo panse ki bann entelektiel dan bann pei tiermonn, nou ena enn travay serye pou fer: tras enn nouvo sime ansam pou nou pei ek nou pep. Ena enn gran irzans pou ki nou, bann entelektiel pei SADC, nou met latet ansam pou koumans travay la e liber lafors kreasion. Bann chalenj divan nou zot imans: kass lasenn neokolonialism ek aparteid ekonomik; ralanti ek ranvers global warming; devlop demokrasi jennder; asire ki nou pei ek nou rezion gagn sekirite alimanter. Pou reysi sa proze vital la nou bizen asire ki literesi vinn fyouel devlopman. Pa semi-literesi, pa literesi bazik me literesi fonksionel ek avanse. Pou nou gagn lizour e fer marenwar (khal youg) kile nou tou nou pou bizen gete kimanier nou pe servi nou bann resours lengwistik.
Dan lepase bann gouvernman ek bann entelektiel ti telman kiin lor aprann enn lang enternasional ki bann lang nasional ti bien soufer. Bann elit opouvwar ti pe gagn li telman bonn ki zot pa ti kas latet. Me aster ki devlopman nasional rim ar literesi fonksionel iniversel nou nepli kapav fer koumadir bann lang nasional kapav zet dan poubel. Se lor lezel lang nasional ki literesi fonksionel pou dekole; konesans iniversel (pa zis pou enn elit) koze, lir ek ekrir enn lang enternasional ki endispansab pou nou devlopman, pou vinn posib si literesi dan L1 finn bien anrasine dan later nou kiltir. Apart sa li osi neseser ki nou adopte enn lapros pedagozik ki permet pasaz depi L1 ziska L2 (Angle dan bann pei SADC). Metod Gramer-Tradiksion pou ena enn bel rol pou zwe. Bann lezot metod (metod direk, metod imersion) pou oblize zwe enn rol segonder. Li normal ki nou sey devlop enn pedagozi ki melanz aprann ek plezir me nou pou anbet noumem si nou rod fer kwar ki li posib aprann seki nouvo san fer zefor. Pou vinn literet dan L1 ek L2 nou bizen travay dir ar boukou pasians. Sa disiplinn nasional/rezional la li endispansab. Peyna plas pou demagozi, pou fer vadire …
Apartir nou leperyans dan Moris, nou diviz planing an de kategori: mikroplaning ek makroplaning. Par mikroplaning nou’le dir standardizasion: elaborasion enn grafi; deskripsion sentax; dekoupaz bann mo dan enn fraz; konpilasion diksioner monoleng ek bileng; preparasion materyel pedagozik ek liv skoler etc. Par makroplaning nou konpran elaborasion enn politik lengwistik ki kapav amenn nou ver literesi fonksionel iniversel dan L1 ek L2 atraver enn bon transfer bann konpetans kot seki nou aprann dan L1 ed devlopman literesi dan L2; konesans enn trwaziem lang; devlopman konpetans dan tradiksion; pas lalwa ki bizen; garanti finans neseser etc. Si onivo mikroplaning finn ena bann perse enteresan – Grafi Armoni, deskripsion sentax, prodiksion literer, konpilasion diksioner, tradiksion Moliere, Shakespeare, Labib etc. – onivo makroplaning apart enn ti experyans (PREVOKBEK) dan itilizasion L1 (Morisien) kouma mediom lansengnman pa finn ena gran soz. Repiblik Moris pa finn ena kouraz politik ki bizen ziska ler.
Me ena dimoun pou dir: “Be kifer bizen sanze? Toukorek dan nou pei! Noumem plis meyer dan Lafrik. Lemonn rekonet nou sikse ekonomik. Nou bileng, trileng, miltileng … 90% nou popilasion konn lir ek ekrir…”
Eski sa vre? Mo pa kwar. Ant 1985 ek 1995 nou ti konn enn ti peryod krwasans ekonomik grandioz parski nou ti konn explwat sitiasion dan Hongkong me nou pa ti ase saz pou itiliz sitiasion la pou zet baz pou enn devlopman dirab. Zordi nou pe pey so konsekans. Aster ki finans bien mens nou pou bizen reoryant nou lekonomi.
Apepre 20% nou popilasion posed literesi fonksionel; plis ki 50% popilasion zot swa semiliteret ou pa literet ditou. Malgre ki nou pei envesti gro dan ledikasion rezilta bien pov. Mwens ki 30% zanfan ki koumans lekol primer pas HSC malgre ki lekol primer ek segonder gratis. Enn lekzanp: an 1992 ti ena 18,275 zanfan ki ti rant lekol primer dan stenndard 1. Trez an pli tar an 2004, 5,245 ti reysi pas HSC. Tousa pa zoli ditou. Mo pa kwar li ekzazere dir ki HSC meyer benchmark pou ziz efikasite nou sistem ledikasion zordi. Lepok mo paran, benchmark li ti Siziem; mo lepok li ti Sinior; lepok mo zanfan li ti fini vinn HSC. Pou nou fer fas bann defi 21em siek nou pou bizen double nomb HSC dan kourterm e mwayenterm. Dan lonterm nou bizen viz ki preske tou dimoun gagn enn ledikasion bazik nivo HSC. Kouma pou fer sa?
Eski nou pe itiliz nou resours kouma bizen? Sitiasion la katastrofik parski nou politik lengwistik li fouka net. Mo kwar Moris sel pei dan lemonn kot nou obliz nou zanfan aprann lir ek ekrir dan trwa lang etranzer anmemtan kan tou dimoun ki finn reflesi lor sa problem la pou dakor ki bizen koumans aprantisaz literesi dan L1. Si nou’le zwenn target Literesi Fonksionel Iniversel nou pa gagn drwa ignor L1 bann zanfan. San enn meyer politik lengwistik nou pou kontinie fel.
Onivo ekonomik nou bizen devlop enn nouvo politik lenerzi e transform lendistri disik pou fer li vinn lendistri lenerzi; nou bizen viz sekirite alimanter atraver bann laferm entegre; lendistri labiyman bizen vinn odegam; nou bizen retourn ver tourism selektif parski biye avion pou vinn deplizanpli ser. Si lontan pios, laserp ek masinnakoud ti sifizan, aster pou bizen masinn sofistike ek kompyouter. Pou servi sa teknolozi la tou bann travayer (dan lizinn, dan karo kouma dan biro) pou bizen enn bon nivo literesi. Dan ledikasion samem bizen vinn top lor nou bann priyorite. Bann entelektiel ena enn gran chalenj divan zot.
Out 2005