Dan laparey leta ena de kalite post: (1) NOMINASION POLITIK; (2) TRAVAY DAN SERVIS SIVIL.
Bann prensip pou selekte dimoun pou sa de kalite post la li pa mem zafer.
Kan enn gouvernman swazir dimoun pou post Prezidan ou Vis-Prezidan Repiblik, bann diferan post konstitisionel, anbasader, dirizan kor paraetatik, konseye dan diferan minister, atasedpres ets. li swazir parmi dimoun ki li fer konfians, ki pou ed li fer so travay politik avanse, dimoun ki finn ed li politikman, dimoun ki dakor ar so program. Sa bann dimoun la zot kontra moralman termine kan gouvernman ki zot soutenir e pou lekel zot travay finn perdi pouvwar. Bann post la zot pa permanan ek pansionab. Sa li enn pratik normal ek natirel dan tou pei demokratik.
Travay dan Servis Sivil sa li enn lot zafer. Prosedir rekritman li diferan. Ena bann enstitision kouma PSC ki okip sa. Enn lalwa EQUAL OPPORTUNITIES (EO) pou sirman amelior sitiasion me nominasion politik pou res andeor kontrol sa lalwa la. Normal ki li pou koumsa. Me lalwa EO pou osi veye ki rekritman dan sekter prive li fer dan transparans ek lazistis.
Mo gagn lenpresion ki ena konfizion ki pe bar gete dimoun. Bann aktivis Kominote Kreol pe dir ki zot pa pe gagn dapre drwatir. Eski PSC pe tay zot palto? Si sa vre li bien-bien grav. Me si zot pe dir ki Kominote Kreol pa pe gagn ase nominasion politik sa li enn lot zafer.
Dan dernie eleksion enn bien-bien gran poursantaz Kreol (EroKreol ek AfroKreol melanze) ti soutenir Lalians MMM-MSM. Enn bien ti-poursantaz ti vot pou Lalians Sosial. Pa bizen tike pou get realite. Bann depite Kreol Lalians Sosial ti eli ar vot lezot kominote.
Eski li pa normal ki bann nominasion politik swiv kontour realite politik? Si realite politik sanze, natir nominasion politik 'si pou oblize sanze.
Kot nou bizen extra vizilan se dan domenn rekritman pou travay dan Servis Sivil. Kalifikasion ek konpetans pou bizen res kriter fondamantal. Lalwa EO pou ed nou avanse lor sime lazistis. Me malgre sa mo trakase parski bann AfroKreol, si zot pa fer atansion, riske tas lor poto. Zot pou bizen kompit ar lezot. Akoz sa bizen ki sa kominote la apiy red lor ledikasion. Bann dirizan ek aktivis AfroKreol bizen fer ledikasion vinn zot preokipasion priyoriter. Lot kote, leta ek bann diferan legliz bizen met reform dan ledikasion lao net lor zot azanda. Mo repet li: PROGRAM PREVOKBEK pou ena enn gran rol pou zwe.
Servis finansie sistem kapitalis pe enploze. Resesion ekonomik pou fer ravaz. Dan Moris nou pou bizen enn stratezi pou prodir manze. Reform agrer ek prodiksion manze kapav vinn lakle sirvi nou pei. Bann AfroKreol bizen gagn enn plas enportan dan sa proze la. Empowerment li pas par konesans, pouvwar ekonomik, disiplinn ek dinite. Fale nou chombo sans ki divan nou.
SI NOU ARET MELANZ KALCHOUL MO SIR NOU POU REYSI.
28.09.08