Repiblik Moris enport plis ki 80% manze ki nou konsome. Dan enn sitiasion kot peyna tro problem lor nivo enternasional sa li pa paret kouma enn problem. Nou vann nou disik ek prodwi textil; nou okip touris, garanti zot enn bon vakans e ar reveni ki nou gagne nou enport seki nou bizen. Tousa paret bien normal. Bann panndit mondializasion dir ki nou finn bien entegre lekonomi mondial - anverite nou finn rant plen-plen dan lozik kapitalism mondial. Me kan garrbarr partou - lager, global warming, sanzman klimatik, pri petrol ki ser, resesion dan lemonn kapitalis, pei ris ki pratik proteksionism atraver sibsid dan lagrikiltir – lerla nou oblize repans nou stratezi politik ek ekonomik pou garanti nou sekirite alimanter.
Ena dimoun dan pei ki pe dir ki nou bizen al rod nou manze kote Madagaskar ousa Mozanbik. Laba ena later kiltivab. Dapre zot nou fer sa de pei la vinn nou grenie. Nou prodir laba e lerla export manze la lor Moris e si ena sirplis kapav sey fer biznes lor marse mondial. Paret bien korek, non? Zot pou sirman koz solidarite sid-sid. Eski se pa pitay dan IRS ki fer zot pans koumsa?
Mo foul dakor ar solidarite sid-sid. Me eski prodiksion manze dan Madagaskar ek Mozanbik li bizen zwe rol prensipal ousa rol segonder? Si nou konsider problem enfrastriktir dan Madagaskar ek Mozanbik ek fret ki pou kontinie kout pli ser akoz kou lenerzi, li preferab ki nou sey, otan ki posib, prodwir maximem manze dan Moris ek Rodrig.
Kestion ki lev latet se ki kapav prodwir? Diri? Dible pou fer lafarinn? Mo pa kwar sa li posib ousa dezirab. Nou nouritir debaz bizen sanze.Dan plas diri ek dipen (ikonpri farata, tipourri ets.) toulezour nou bizen ek kapav sanz nou labitid alimanter e konstrir enn repa ar pomdeter, maniok, may, friyapen ets ki nou manze ar legim, dizef, pwason ousa laviann. Pandan deziem ger mondial, nou bann gran dimoun ti montre enn gran kapasite kreasion ek adaptasion. Kifer nou kwar ki nou, nou pa kapav fer sa. Anverite nou kapav fer plis parski nou ena plis ledikasion, pli bon konesans ek teknolozi plis avanse. Kat-kat maniok, kat-kat friyapen, galet maniok, lafarinn maniok, lapoud may, tousa li zis enn reklam. Fim la pou boukou pli zoli. Bann nitrisionis ek bann sef pou montre nou ki vedir manz bien e pou zot reysi fer louvraz la marse zot pou bizen adopte enn lapros demokratik. Zot pou ena boukou pou aprann ar bann gran dimoun e zot pou ena boukou pou montre dimoun dan domenn kwi manze ek lasante. Enn mouvman nasional ki viz devlopman enn nouvo kiltir alimanter li pou enn veritab revolision kiltirel. Sa pa vedir ki nou pou aret manz diri ek dipen net. Zot pou vinn bann manze ki nou pou manze dan bann lokazion spesial.
Lor nivo prodiksion mo oblize konfes enn ignorans total. Me mo kone ki dan sekter piblik ek prive ena boukou dimoun konpetan pou gid popilasion dan kreasion korperativ ek laferm entegre, dan zestion later, dan prodiksion ek komersializasion, dan formasion bann travayer later. Dan kad sa nouvo proze devlopman la nou kapav koriz erer lepase. Mo pe pans sirtou ki manier nou kapav donn enn pli gran posibilite bann desandan esklav libere pou sorti dan lak marzinalizasion ek exklizion.
Fodepa nou atann katastrof vini pou nou koumans rod solision. Bann sanzman dan prodiksion ek konsomasion bizen koumanse zordi, pa dime.
Anou fer enn rev vinn realite. Anou plant enn pie friyapen dan sak lakour; anou met pie friyapen de kote sime; anou aprann prepar diferan pla ar friyapen; anou envant nouvo reset; anou fer friyapen vinn senbol nou lalit pou nouvo lendepandans. Bann botanis, fer nou emerveye ar nouvo varyete; bann nitrisionis montre nou kouma friyapen kapav fer nou zwir enn meyer lasante; bann sef, montre nou kimanier friyapen kapav vinn dipen, gajak ek gato.
10.09.08