Depi detrwa zour bann lagazet pe koumans koz lor lefe resesion mondial lor serten sekter nou lekonomi, sirtou tourism ek textil.
Editoryalis ki yer ti pe koz kont entervansion gouvernman dan lekonomi; ki ti kont kontrol pri; ki ti kont taxe ris pou amenn plis lazistis sosial; ki ti pe defann tez bann neoliberal/neokonservater aster pe dir ki gouvernman bizen sibvansionn bann biznes pou anpes fayit. Me tansion! Zot pa dakor ki gouvernman aste aksion dan bann biznes pou gagn enn drwa-regar ou kontrol lor manejment ek profi. NON! Zot ole ki pran nou lamone pou donn kapitalis. Pran lamone ki bizen pou ledikasion ek lasante; pran lamone vev, vie dimoun ek orfelen; pran lamone ki finn idantifie pou ed bann droge sorti dan lanfer ladrog; pran lamone ki neseser pou soutenir bann ki finn enfekte par VIH-SIDA; pran lamone ki neseser pou konbat povrete ek exklizion pou plen kofor gran misie. E se sa bann editoryalis la ki kontan koz gran-gran koze kont koripsion. Se zot lespri anverite ki finn koripte net. Viris neoliberal finn fini paraliz zot servo.
Zot fer nou kwar ki sibvansion ki leta donn bann biznes pou permet prezerv lanplwa. Me apre se ki finn fek pase dan Lamerik ek Lerop nou kone ki se bann 'fat cat' ki pou plen zot pos.
Zame zot koz lor frod, koripsion, detournman larzan dan lemonn biznes. Pa enn mo lor skandal stil ENRON. Pa enn mo lor 'hedge funds' ou frod ki bann gran panndit pe komet dan lemonn mahatranzaksion finansie stil Bernard L. Madoff.
Sa bann gran panser la zame pou poz kestion lor zestion ek manejment biznes kapitalis. Ki poursantaz reveni tourism rant dan pei? Kot reveni lavant vila IRS ete? Eski pe servi profi pou dinamiz lekonomi Repiblik Moris ousa li dan bann kont ofsor? Gramaten-tanto zot tap tanbour globalizasion, liberte komers, bienfe liberalizasion ek privatizasion, zero gouvernman ek zero tax ets. me kan deflasion ek depresion ekonomik pe kraz tou lor so sime zot fanal serebral e zot kapasite analiz tegn net. Zot pa trouve ki partou dan lemonn se politik ki pe al okip gran malad ekonomik.
Plizier fwa resaman mo finn dir ki politik ki bizen trap gouvernay. Se vizion ek kouraz politik ki nou bizen pou reoryant aktivite ekonomik parski lozik kapitalis finn degonfle net. Li plat kouma enn farata malbelo.
Nou pei pa pe fer fas zis resesion ekonomik. Ena osi Global Warming ki pe minn soubasman nou lekzistans. Aster bizen trouv veritab solision, solision dirab. Setaki pou demisionn depi parlman pou detourn latansion lor problem reel; setaki pou dimann enn gouvernman linite nasional pou prezerv lentere gran kapital.
Ena solision dan enn konba kont Global Warming ek resesion anmemtan. Get bien e nou pou trouv li dan enn program serye ki viz otosifizans/sekirite alimanter; dan enn program realis ranplasman enportasion; dan enn program irzan pou al ver lenerzi ver; dan enn program revolisioner reorganiz lavil ek lakanpagn; dan enn program global pou devlop nouvo mwayen ek kiltir transportasion; dan enn program progresis pou resikle ordir domestik ek endistriyel. Gro kapital pa kapav reflesi lor tousa. Zot lespri finn fini paralize par zot vie labitid. Bann ti lantrepriz ki pa viz gro-gro profi kapav larg enn gran lenerzi kreater ki pou kre lanplwa e anmemtan respe lanvironnman.
Bann azan gro kapital pe rod seke pou rant dan pouvwar pou ki zot kapav fer agwa dan lentere zot mahapatron. Se pa sa solision. Solision li dan enn pli gran demokratizasion lekonomi. Pa servi finans leta pou plen pos gro kapital me pou nasionaliz later ek fer enn reform agrer ki endispansab pou nouri popilasion Repiblik Moris. Servi finans leta pou reorganiz lavil ek lakanpagn dan kad enn stratezi ki evit gaspiyaz lenerzi; pou devlop enn nouvo sistem ek kiltir transpor ets.
Me plis enportan ki tou, nou bizen al dan direksion devlopman san krwasans; devlopman ki repoz lor sinplisite, frigalite ek partaz olie gourmandiz ek egoism.
Bann gran editoryalis pou sirman boufonn mwa. Ena pou sirman zet mo lartik dan poubel. Me erezman ena - zot rar - ki pou pibliy li mem si zot pa dakor. Akoz sa ankor ena lespwar ki nou kapav tras enn nouvo sime pou enn devlopman dirab.
14.12.08