INTRODIKSION
Zordi Morisien, ki
nou ti abitie apel Kreol ousa Lang Kreol pe rant dan enn nouvo faz
kot so kontribision pou devlopman Repiblik Moris pe vinn plizanpli
enportan sirtou dan domenn formasion, ledikasion e devlopman enn
idantite nasional.
LITERESI FONKSIONEL
Depi lendepandans, malgre enn bel envestisman dan
ledikasion, nivo literesi fonksionel li ankor bien-bien ba. Bizen
note isi ki mo pa pe koz alfabetizasion par expre parski dan Moris li
vedir konn "a,b,c,d" e sirtou konn ekrir ou nom.
Alfabetizasion dan sa sans la li net pa ase pou reponn lapel dan enn
lemonn modern. Par literesi fonksionel mo'le dir kapasite lir enn
lartik dan lagazet e konpran bien ki lartik la pe dir; kapasite ekrir
enn let kot ou korespondan konpran klerman ki ou mesaz ete; kapasite
pou ranpli ou form innkom-tax ousa form resansman. Dapre mwa, si nou
aksepte sa definision literesi fonksionel la, ant 20% ek 30%
popilasion Repiblik Moris posed sa konpetans la.
Boukou dimoun
pou sote ler zot lir (si zot kapav lir) seki mo pe dir. Kifer? Parski
zot ena move labitid 'fer kwar' ousa melanz bann term. Bien souvan
zot kwar ki si enn zanfan/dimoun finn al lekol savedir ki li konn
lir, ekrir ek konte ziska nivo neseser dapre definision ki mo finn
fek done (literesi fonksionel). Plis ki 50% zanfan ki fini lekol
primer pa konn lir ek ekrir kouma bizen. Boukou zanfan ki pas CPE,
bien souvan lor kouto, pa mem posed literesi bazik (setadir kapasite
ekrir enn ti ese anviron 125 mo dan lakel zot prezant zotmem dan enn
langaz kler ek koeran, ki gramatikalman korek e ki respe konvansion
ortografik) ki neseser pou aprann literesi fonksionel, parski
literesi bazik li soubasman lor ki nou konstrir literesi fonksionel.
Kifer mo dir sa? Parski enn bon poursantaz (plis ki 30%) papie
lekzame servi kestion 'multiple choice' (kestion kas dan ta; kestion
pik-poul) ki enn bien move sistem pou ziz vre kapasite enn zanfan,
sirtou si nou anvi kone si li vre-vre mem literet.
Literesi li
osi enn skil, konesans-konpetans, ki nou perdi si nou pa servi li.
Enn pake zanfan ki al kolez, meton ziska form 3, e apre abandone pou
diferan rezon, zot bien vit perdi skil literesi si zot nepli pratik
lir ek ekrir. Ena bann skil ki enn fwa nou finn aprann li zame nou
pou bliye li. Par egzanp si nou'nn aprann mont bisiklet, naze, koze
ets, zame nou pa pou bliye. Me literesi li pa zis difisil pou aprann,
me li osi fasil pou perdi li si peyna pratik. Pa bliye ki limanite
finn koumans servi langaz pou koze ena plis ki 30,000 banane me ki
nou finn koumans servi lekritir ena kikfwa mwens ki 5,000 banane.
Aster ki map Zenom imen finn pare kikfwa nou pou konpran pli bien
kifer nou programe pou servi langaz pou koze me nou trouv aprann skil
literesi bazik ek fonksionel sitan difisil.
Eski literesi
fonksionel li enn lix? Dan lepase nou devlopman ekonomik pa ti depann
mem lor literesi bazik parski nou ti pe servi enn teknolozi elemanter
ki li dan lagrikiltir, ki li dan lizinn zonnfrans, ki li dan lotel.
Literesi ti neseser zis dan biro ek dan lekol. Zordi zour, amizir
teknolozi avanse, literesi vinn neseser partou. Teknolozi Enformasion
(TE) finn rant partou; li prezan dan lekipman ki nou servi dan lakaz,
dan lizinn, dan labank, dan transpor ets. Pou kapav servi bien TE nou
bizen posed skil literesi bazik pou bann aktivite primer ek literesi
fonksionel pou bann aktivite avanse.
Anplis fale pa bliye ki
si nou'le vreman relans nou lekonomi ki pe lok-loke, nou bizen rant
plen-plen dan nouvo sekter e servi teknolozi-dernie-model (state of
the art technology) dan prodiksion. Pou reysi sa nou pou bizen
boukou-boukou travayer ki posed enn kalifikasion ki ekivalan ar nivo
H.S.C ek S.C. Mo panse ki nou pou bizen toulezan anviron 12,000
diplome H.S.C ek 20,000 siniore - ki ena enn bon grad e ki pa finn
zis pas lor kouto - si nou'le reysi transform nou lekonomi e vremem
moderniz li.
Pou lemoman, malgre enn envestisman imans piblik
ek prive dan domenn ledikasion nou prodir selman anviron 6,000
diplome nivo H.S.C. Lor anviron 25,000 zanfan ki konpoz C.P.E dan enn
lane, set an pli tar selman 6,000 reysi dekros diplom H.S.C. Ki lakoz
prisipal sa gaspiyaz la? Nou politik langaz li telman bankal ki zame
nou pa pou kapav fer fas bann nouvo defi. Pou reysi nou bizen fer
desort ki literesi fonksionel vinn enn eleman fondamantal dan nou
kiltir nasional. Zordi zour tou dimoun pe koz lenportans formasion
parski ar modernizasion laparey prodiksion, formasion teorik ek
pratik li endispansab si nou'le ki prodiktivite ameliore.
Ankor
enn fwa kestion lang ek literesi revinn lor tapi. Lontan formasion ti
fer oralman e bann apranti pa ti bizen konn lir ek ekrir. Lontan nou
ti kapav debrouye san bel formasion parski teknolozi ti elemanter.
Sitiasion finn sanze zordi. Si nou'le ki nou zanfan benefisie enn bon
formasion li bizen posed literesi. Lor la tou dimoun pou dakor ar
mwa. Me kestion ki swiv lozikman se dan ki lang nou bizen aprann skil
la? La, veritab problem la koumanse. Dimoun pou dir bizen aprann li
dan Angle, Franse ek dan enn lang ansestral (Tamil, Marathi, Telegou
etc) ousa enn lang prestiz non-Eropeen (Hindi, Mandarin, Arab ets.).
Se ekzakteman seki pe fer depi bien lontan. Eski bizen kontinie fer
li malgre ki sistem la enn fayit total? Parfwa mo gagn lenpresion ki
mazorite Morisien zot kouma zanfan gourman ki ena gro lizie me ti
vant. Nou'le galoupe avan nou konn marse. Nou prefer kwar dan bann
mit ek lezand olie nou pran enn bon konesans realite. Nou kouma sa
zwazo ki met so latet dan enn trou pou ki li pa get problem ki pe
touf so lekzistans. Nou pa kapav kontinie get lemonn ar nou
deryer.
Nenport ki pedagog serye pou dir ki pou aprann skil
literesi bizen ki louvraz la koumanse dan lang maternel zanfan la. Ki
ete enn lang maternel? Se premie lang ki zanfan la aprann koze e ki
permet li rant an kontak ar so anvironnman. Sa lang la so
kontribision dan devlopman servo zanfan la li imans. Li permet
konexion korek-korek bann neronn dan servo. Seki pase dan servo enn
zanfan pandan premie dis-douz an pou deside ki kalite devlopman
zanfan la pou kone. Plis ena enterferans, stres, fristrasion ek
lafreyer, konexion ant bann neronn pou mwens efikas e zanfan la so
devlopman pou soufer. Savedir enn bon anvironnman domestik, sosial ek
kiltirel li esansiel pou ki nou zanfan gagn seki foul korek pou so
devlopman mantal, emosionel, moral ek fizik.
Kan enn zanfan pe
aprann literesi dan so lang maternel (L₁)
li devlop vit me si li sey fer li dan enn lang etranze (L₂)
ar so anvironnman, swa li pou katar dan aprann ousa, pli pir, li pa
pou vinn literet ditou. Zis enn ti minorite pou reysi e si nou get
bien, sa ti minorite la se bann zanfan ki sorti dan bann klas ousa
kategori sosial eze kot bann zanfan la gagn boukou koudme ar zot
paran, kot pitay pa enn problem, kot ena boukou fasilite kouma liv,
revi, magazinn, bon CD, bon video ets. Akoz samem mazorite zanfan tom
dan karo vavang. Akoz samem lekol dan Moris li enkapab prodir enn
nasion dimoun literet; li prodir dimoun semi-literet ousa dimoun pa
literet ditou. Se pa nou bann zanfan ki antor, se pa profeser ki
antor. Se nou politik langaz ki antor net, ki prensipal
responsab.
Aster nou get enn kou ki bann lang maternel ete dan
Repiblik Moris. Anviron 80% popilasion koz Morisien kouma zot L₁,
anviron 15% servi Bhojpouri kouma L₁,
anviron 4% servi Franse Morisien (pa Franse standard) kouma L₁.
Li osi enportan ki nou pa bliye ki mazorite dimoun ki pa koz Morisien
kouma L₁, zot servi li kouma L₂.
Donk nou kapav konklir ki plis ki 99% dimoun (donk 99% zanfan) dan
Repiblik Moris servi Morisien laplipar letan. Si ansegnman literesi
fer dan sa lang la enn bien gran mazorite dimoun/zanfan pou
benefisie. Me tansion! Fale pa kwar ki solision la osi senp ki sa.
Literesi an Morisien li pa ase. Li zis soubasman lor ki nou bizen
konstrir literesi dan omwen enn lang enternasional (Angle ou
Franse).
Ki meyer ant sa de la? Dimoun panse ki parski
vokabiler Morisie li bien enflianse par bann mo Franse, lang Franse
ti bizen vinn L₂ tou
Morisien parski li pou pli fasil aprann literesi an Franse apre ki
zanfan finn konn literesi an Morisien. Eski zot ena rezon? Non.
Laparans souvan anbet nou lizie. Resanblans lor sirfas ant Franse ek
Morisien kasiet enn gran laverite: sentax (gramer) Angle ek Morisien
ena boukou ankomen. Anverite Angle li enn lang Kreol siper devlope.
Akoz samem enn dimoun ki konn lir ek ekrir an Morisien aprann lir ek
ekrir Angle lor vites si metod ki pe servi korek ek si profeser finn
gagn treyning ki bizen. Bann zelev ki briyan pou bien vit aprann
literesi dan enn trwaziem/katriyem lang si zot anvi. Sa li bien posib
si soubasman la solid, setadir ki zanfan finn bien konn so literesi
an Morisien. Pa kwar kapav fer toulede anmemtan.
Bizen avanse
letap par letap. Ler zanfan rant lekol primer li pou aprann lir,
ekrir ek konte an Morisien e anmemtan li pou koumans aprann koz Angle
(zis koze, pa lir ek ekrir). Kan li finn bien konn literesi dan so L₁
(Morisien) e ki li pe kapav debrouye enpe an Angle oral, lerla
dousma-dousma bizen montre li literesi an Angle. Koumsa si li anvi
kontinie lekol apre so ledikasion bazik ( laz 15-16 an) li pou kapav
servi so literesi an Angle pou so ledikasion avanse e lerla Morisien
pou vinn zis enn size parski mediom pou sifte, pou sort depi Morisien
pou vinn Angle.
Isi li enportan ki nou bien definir bann mo ki
souvan nou servi kan nou pe diskit problem ledikasion ek ansengnman
bann lang dan nou pei. Ena 4 expresion ki mo pou servi souvan isi:
lang oral, lang size, lang mediom e lang stepne. Par lang oral mo'le
dir enn lang ki nou servi zis pou koze. Par ekzanp pou laplipar
dimoun, Morisien li enn lang oral ki bien tigit dimoun konn lir ek
ekrir. Zot servi li kan zot pe koz ar lezot dimoun, kan zot pe koz
lor telefonn me zot pa servi li pou ekrir enn let ousa lir lagazet.
Mem parey pou enn travayer lotelri. Li kapav debrouy detrwa fraz an
Italien, Espagnol, Alman san ki li neseser konn lir ou ekrir sa bann
lang la. Enn lang size se enn lang ki nou aprann dan lekol. Nou
aprann koz li, lir li, ekrir li, etidie so literatir e finalman nou
konpoz lekzame dan sa lang la. Latin, Franse, Hindi, Mandarin etc zot
bann lang size dan lekol. Enn lang mediom li enn lang ki nou servi
pou aprann lezot size. Nou servi li pou aprann lir, ekrir, konte,
zeografi, siyans ets. Dan Repiblik Moris se Angle ki lang mediom. Enn
lang stepne se enn lang ki nou servi kan lang mediom anpann. Par
egzanp, bien souvan profeser servi Morisien ousa Franse kan zelev pe
gagn difikilte pou konpran kiksoz an Angle, ki mediom ofisiel. Dan sa
ka la Morisien ek Franse vinn lang stepne me pa mediom kouma serten
rod fer kwar.
Pou nou gagn batay devlopman Repiblik Moris
bizen enn nouvo politik lengwistik ki repoz lor enn konesans realite
dan lakel nou pe viv e non lor bann mit ek prezize ki nou finn
konstrir e ki nou swagne pou refiz get realite. Si nou kontinie refiz
pran desizion pou bann rezon stipid ek egois, dime nou pei ek nou
bann zanfan pou pey sa bien ser e kwar mwa zot pa pou pardonn
nou.
IDANTITE NASIONAL
Talerla mo ti dir ki nou bizen apel nou
lang Morisien. Aster mo pou donn rezon kifer. Bien lontan dimoun,
parski zot ti dan linnyorans, ti pe apel nou lang 'patwa' ousa
'dialek'. Aster nou apel li Kreol me ena ankor enpe dimoun ki
kontinie servi vie nom la. Kifer aster bizen resanz so nom? Ankor enn
fwa li ti'a bon ki nou definir bien klerman bann term ki nou servi.
Ki ete enn patwa? Li enn lang ki enn ti minorite koze kan zot dan zot
ti group e sa bann dimoun la, kan zot bizen kominik ar mazorite
dimoun, ki andeor zot group, zot oblize servi enn lot lang ki bien
souvan lang ki mazorite koze. Par egzanp bann ki koz Angle dan zot
lakaz oblize koz enn lot lang ler zot anvi koz ar dimoun ki pa form
parti zot ti group. Dan Moris zot oblize koz Morisien dan laplipar
ka.
Dan sitiasion Repiblik Moris, Angle ki nou lang ofisiel,
ki premie lang enternasional, li, dapre nou definision, enn patwa. Sa
remark la li aplike ar tou lezot lang dan nou pei. Zis Morisien ki pa
enn patwa. Boul finn devire. Ena osi detrwa fos entelektiel ki dir ki
Morisien li enn dialek. Dan enn timama ou pou trouve ki kantite zot
fos. Ki ete enn dialek? Tou bann lang, nenport ki lang, pa ena enn
sel form, enn sel kalite, enn sel varyete. Pou ki lide la vinn pli
kler mo pou servi enn analozi, enn konparezon, enn lekzanp ase parey.
Nou pran enn fri ki apel mang. Nou tou kone ki fri ki apel mang. Pa
tou fri ki apel mang me tou mang pa mem parey. Ena mang mezonrouz,
mang besak, mang dofine, mang lakord, mang mamzel me tou mang zot
mang. Enn lang 'si parey. Li forme par plizier varyete, sakenn ar so
prop bote. Bann diferan rezion koz li dan zot prop fason. Apel sa
dialek. Bann diferan group sosial koz li dan zot prop fason. Apel sa
sosiolek. Sak dimoun ena so prop stil ki form parti so personalite.
Apel sa idiolek. Bann idiolek, sosiolek ek dialek, kan met zot ansam,
atas zot ansam, zot form enn lang. Kan enn dimoun dir ki Morisien li
enn dialek, ki zot pe rod dir? Eski Morisien li enn varyete rezional
ki atase ar enn lot lang? Si wi, ki sa lang la ete? Mo sir ena
bourrbak pou dir ki nou lang li atase ar Franse, ki li zis enn batar
Franse, ki li zis enn varyete enferyer, enn servant dan pale
Franko-Franse. Eski kapav fer bourik manz lazle? Nou seye.
Ena
de tes pou konn laverite. Premie tes se gete si enn Franse, ki sorti
Lafrans, ki zame finn tann dimoun koz Morisien, kapav konpran de
Morisien ki pe koz zot lang normalman. Deziem tes se konpar sentax
Morisien ek Franse. De dialek ki form parti mem lang zot sentax li
preske parey. Kan ou finn fini lir sa lartik la ou pou kapav pran ou
prop desizion parski taler ou pou gagn enn deskripsion sentax
Morisien e lerla ou pou kapav konpar li ar sentax Franse ki ou kapav
konsilte dan nenport ki bon liv gramer Franse. Nenport ki obzervater
obzektif, rasionel ek enparsial pou realize ki Morisien li ni enn
patwa, ni enn dialek. Aster si nou obzerv avek swen manier ki dimoun
koze, nou pou trouve ki ena dan Morisien plizier dialek ek sosiolek.
Sa li enn prev ki nou lang li bien dinamik, li an bonnsante e li pe
kontinie grandi. So devlopman li spektakiler. So laviktwar li
enbarab.
Aster finn vinn ler pou gete kifer li neseser apel li
Morisien. Nou lang, parey kouma boukou lezot lang (parmi ena
Endonezien ek Angle osi dapre bann exper), li enn lang ki finn ne kan
de ou plis lang finn rant an kontak. Li enn lang metis. Kan dimoun ki
koz diferan lang ki pa ena nanye ankomen - parski kominikasion par
parol li endispansab pou kapav fer biznes marse - sakenn normalman
siplifie so prop lang e servi boukou mouvman lame ek expresion figir.
Dousma-dousma zot envant enn nouvo koze ki senp ek bazik. Li mem
posib ki sa koze bazik la li bien pre ar gramer iniversel ar ki sak
imen zenetikman programe. Li osi frazil ki enn nouvo-ne. Sa nouvo-ne
la nou apel li enn pijinn. Amizir letan pase, pijinn la devlope e enn
ler pou arive kot bann zanfan pou koumans servi li kouma zot premie
lang (L₁). Kan sa arive
lang la so kara ogmante, so devlopman vinn pli rapid. Lerla nou apel
li kreol. Amizir sosiete devlope, lang la osi devlope e ler pou arive
kan lang la pran nom lepep ki koz li. Dan ka ki nou pe etidie, lang
la li finn fini depas letap kreol, ousa letap kreolizasion. Li finn
fini vinn enn lang adilt ki kapav reponn tou lapel ki enn lang bizen
reponn dan enn lemonn modern. Anplis li itilize par preske tou dimoun
dan Repiblik Moris ki konpoze ar plizier lil. Bann diferan lepep lor
diferan lil ki form sa repiblik la zot ini par sa lang la. Li finn
vinn lang Repiblik Moris.
Donk li normal ki li pran nom
repiblik la e vinn Morisien, parey kouma Franse li lang Repiblik
Franse. Kan diferan lepep dan enn repiblik ena santiman ki zot form
enn nasion, lang sa nasion la vinn enn lang nasional. Mo bizen fer
remarke isi ki mo pa pe koz lang ofisiel. Mo panse ki pou bien-bien
lontan ankor (pa kone komie letan) Angle pou bizen res nou lang
ofisiel e bilengism Morisien/ Angle li enn lafors vital e prisipal
pou asir nou devlopman. Bann lezot lang pou zwe enn rol segonder, nou
anvi, nou pa anvi.
Me enn lang, mem si li pa ankor gagn tit
lang nasional, li kapav donn enn gran koudme pou ed enn lepep
konstrir enn nasion. Ki manier? Nou finn trouve lao kouma Morisien
pou ed Morisien vinn literet. Aster nou gete kimanier li kapav fer
nou vinn enn lepep eklere.
— Si nou'le ki lekonomi Repiblik
Moris vinn pli miskle pou nou kapav kompiit lor marse mondial e tir
benefis dan komers enternasional, nou pou bizen enn nouvo stratezi
ekonomik ki baze non pa lor saler lafaminn me lor enn nivodvi ot. Pou
reysi sa dekolaz la nou pou bizen al ver haytek, teknolozi avanse, ki
dimann enn degre bien ot literesi ek formasion ki, kouma mo finn
montre lao, li posib selman si Morisien rant dan lekol, pa kouma lang
stepne me kouma lang mediom.
— Repiblik Moris kapav vinn enn
referans dan lansengnman lang L₁
ek L₂ e nou kapav
export nou konesans, nou 'know-how'. Boukou pei pou vinn aprann ar
nou.
— Nou pou liber lenerzi kreasion dan tou domenn ki li
literatir, teat, sinema, lamizik, sante, ladans, dizaynn,
kominikasion ets.
— Pou ena plis demokrasi ki pou vinn enn
manier viv e pa ziss enn sistem gouvernman. Nou bizen onet ar noumem.
Osi lontan ki nou bizen senbol politik lor bilten vot li vedir ki nou
pa konn lir. Dan enn demokrasi avanse elekter vot pou dimoun parski
li konn lir bann nom lor bilten. Si nou bizen senbol pou rekonet enn
kandida sa li vedir ki nou pa mem posed literesi bazik. Akoz samem
dan Repiblik Moris pie banann eli.
— Nou pou fer bilengism vinn
enn realite, pa zis enn slogan pou touris e lerla partisip plen-plen
dan lendistri tradiksion ki pou vinn enn sekter enportan ar
entansifikasion globalizasion. Ti'a bon isi ki nou konpran bien ki
globalizasion li ena so bon ek move kote. Nou bizen konn pran so bon,
san may dan lak so pwazon. Pou nou reysi fer sa nou bizen solid lor
nou lipie kouma enn lepep e kouma enn nasion ki kone ki li ete e ki
kone kot li pe ale. Par ekzanp pou garanti sekirite alimanter nou
oblize protez sekter agrikiltir ki konsern prodiksion manze. Sinon
nou riske al kraze lor brizan.
Nou ena enn gran trezor me
nou'nn ferm li dan lakav. Nou tir kadna, ouver laport, larg li dan
lalimier e les li bat so lezel pou konkerir lesiel.
SENTAX
MORISIEN
Ki vedir sentax? Se bann reg ( regleman, lalwa)
ki nou servi kan nou koz enn lang. Ena dabor dan ki lord bann mo la
paret dan enn fraz. Ena enn lord ki akseptab, ena enn lot ki enn
dimoun ki koz lang la pa pou aksepte. Par ekzanp mo kapav dir: "
mo kontan manz mang" me pa " kontan mo mang manz".
Answit ena bann reg ki nou servi pou endik prezan, pase, fitir; bann
reg ki permet nou konstrir bann fraz konplex. Souvan nou servi mo
gramer. Mo pa pe servi sa mo la parski li melaz tro boukou zafer
(ortograf, fonolozi, ponktiasion, sentax, morfolozi, semantik). Dan
letid ki mo pe fer isi, mo enterese zis ar sentax, setadir ki manier
konpoz enn fraz korek dan Morisien.
Nou pran par ekzanp enn fraz
senp: "Madam manz mang." Dan sa fraz la ena de blok: enn
blok-nominal "Madam" ek enn blok-verbal "manz mang".
Mo-kle dan enn blok nominal li enn nom; mo-kle dan enn blok verbal li
enn verb.
1. BLOK-NOMINAL
Dan enn blok-nominal
kapav ena enn sel mo kouma dan fraz "Madam manz mang".
Normalman sa mo la li enn nom. Me kapav ena lezot mo avan nom la e
apre li. Egzanp: Enn zoli madam entelizan.
1.1 BANN
DETERMINAN
Bann determinan se bann mo ki kapav plase avan
ousa apre enn nom dan enn blok-nominal. Ena plizier kalite
determinan. Apel zot pre-artik, artik defini, artik endefini,
demonstratif, endikater pliryel endefini, endikater pliryel defini,
endikater ran, endikater limit, endikater volim, posesif, klaser
kalite, azektif-avan-nom, azektif-apre-nom.
PRE-ARTIK
Ena
enn sel pre-artik dan Morisien. Se mo 'tou'. Kapav plas li avan artik
defini, avan demonstratif, avan endikater pliryel 'bann'
ets.
Ekzanp
Vers tou dilo la isi. (pre-artik + nom + artik
defini)
Tou sa bonbon la … (pre-artik + demonstratif + nom) N.B
Demonstratif li konpoze par 2 mo 'sa … la' e nom li rant ant zot de
(sa boug la).
Tou bann zanfan … (pre-artik + endikater pliryel
endefini + nom)
Tou sa bann zanfan la … (pre-artik +
demonstratif + endikater pliryel endefini + nom)
ARTIK
DEFINI
Artik defini 'la' li plase apre nom. Li modifie nom la
parski li presiz so idantite e montre ki li pa nenport kisannla me
enn antite partikilie. Si nou konpar 'latab' ar 'latab la' e 'bann
latab' ar 'bann latab la' nou pou trouve ki manier 'la' modifie sans
ki mo la ena.
Ekzanp
'Bizen gran latab' v/s 'Latab la pa ase
gran'
ARTIK ENDEFINI
Artik endefini 'enn' li bizen
paret avan enn nom. Fale pa kwar ki li mem zafer ki nimero 'enn' dan
seri 1,2,3,4. Artik endefini 'enn' li ena enn fonksion sentaktik
(gramatikal). Li modifie nom ki li presede. Li ena mem fonksion ki
'a/an' dan Angle. Konpar 'latab', 'enn latab', ek 'latab
la'.
DEMONSTRATIF
Kouma mo ti dir talerla,
demonstratif li konpoze par de mo e nom la rant ant zot de: 'sa latab
la'. Aster konpar 'latab', 'latab la' e 'sa latab la'. N.B Ena enn
tandans pou ki 'la' pran pozision alafen enn group mo ousa enn
fraz.
Ekzanp
Sa zoli fim Endien la.
Sa zoli fim Endien ki pe
zwe dan televizion la.
ENDIKATER PLIRYEL ENDEFINI
(endikater kantite)
Sa bann endikater la zot pran pozision
avan nom. Ena 'bann', 'enn kantite', 'enn pake', 'enn ta', 'boukou'
ets. ki endik enn gran kantite. Ena osi ' enn tigit', 'enpe', ' enn
tipe', 'ase', 'detrwa' ets. ki endik enn ti kantite.
Parmi ena ki
kapav mars ansam ar lezot determinan, ena ki pa kapav.
Ekzanp
Tou
sa bann dimoun la.
Sa detrwa mang la.
Me pa kapav dir: 'tou sa
enn kantite dimoun la'; 'sa ase mang la'.
ENDIKATER PLIRYEL
DEFINI
Bann endikater defini zot endik kantite ar presizion.
Parmi ena sif (nimero), endikater limit, endikater ran, endikater
volim, serten mo kouma 'sak', 'okenn', 'toule' ets.
SIF
Bann
sif kouma 'enn', 'de', 'trwa', 'kat' zot pran pozision avan nom. Avan
zot kapav met demonstratif, 'sak', 'toule'.
Ekzanp
De mang …
Sa
de mang la …
Pou sak de mang …
Toule de mang …
ENDIKATER
LIMIT
Ena detrwa mo ki ena sa fonksion la. Zot 'sel', 'enn
sel', 'zis', 'nek', 'ankor' ets.
Ekzanp
Mo sel regre …
Mo
ena enn sel regre.
Zis dis roupi …
Nek dis roupi …
Ankor
dis roupi …
ENDIKATER RAN
Bann endikater ran zot
bann mo kouma 'premie', 'deziem/ segon', 'trwaziem' ets. Zot pran
pozision avan nom e avan zot kapav met enn artik, enn demonstratif,
enn posesif, pre-artik, enn sif e laplipar endikater pliryel
endefini.
Ekzanp
Enn deziem fwa …
Deziem fwa la …
De
segon plas …
Sa deziem fwa la …
So deziem zanfan …
Tou
premie zanfan …
Bann dernie bis …
Boukou premie grad …
Nek
premie grad …
NB Malgre ki bann endikater ran paret koumadir zot
bann azektif li preferab met zot dan enn kategori diferan parski
kapav plas enn azektif apre zot kouma dan expresion 'premie gran
aksidan.'
ENDIKATER VOLIM / KANTITE
Ena boukou mo ki
nou servi dan enn blok-nominal pou endik volim/kantite. Zot bann mo
kouma 'boutey', 'lit', 'sopinn', 'galon', 'liv', 'kilo', 'tonn',
'pie', 'yard', 'met' ets. (galon dilwil, lit dile, boutey rom, liv
diri …) Sa bann endikater volim/ kantite la aksepte pre-artik,
artik, sif, demonstratif, endikater pliryel endefini, endikater
limit, 'sak', enn ti filwar determinan divan zot.
Ekzanp
Tou
sopinn labier …
Sopinn labier la …
Enn sopinn labier …
Sa
sopinn labier la …
Dis sopinn labier …
Boukou sopinn labier
…
Sak sopinn labier …
Nek sopinn labier …
Tou sa bann
sopinn labier la …
SAK, OKENN, TOULE, NENPORT KI
Sa
bann item sentax la zot pran pozision avan nom me zot pa aksepte
okenn mo avan zot.
Ekzanp
Sak dimoun ena so prop kalite.
Okenn
dimoun pa ena zis move kalite.
Toule Dimans li al lamer.
Nenport
ki zanfan, pa fer nanye.
ENDIKATER IDANTITE
Nou pe
apel endikater idantite bann mo ki donn lenformasion lor manier ki
enn obze ekziste. Zot aksepte laplipar bann determinan.
Ekzanp
Enn
pake dibwa ...
Enn lame banann …
Enn bal sarbon …
Enn
sase diri …
POSESIF
Ena set (7) posesif. Zot 'mo',
'to', 'so', 'ou', 'nou', 'zot', 'bannla zot' kouma dan expresion 'mo
liv', 'bannla zot liv', 'nou lakaz', 'so loto' ets. Ena determinan ki
pran pozision divan posesif; ena lezot ki pran pozision deryer.
1.2
NOM
DIFERAN KATEGORI NOM
Ena plizir kategori
nom.
1. Nom konkre: latab, sez, liv, dilo ets.
2. Nom abstre:
lamour, lafwa, difikilte ets.
3. Nom prop
Nom prop li divize an
plizier group:
· Prenom (tinom): Prem, Marie, Tazia, Yann ets.
·
Nom fami: Appadoo, Lagesse, Ng Man, Flore ets.
· Nom landrwa:
Rose Hill, Goodlands, Rodrigues ets.
· Nom fet: Noel, Divali,
Eid, Ougadi ets.
· Nom liv, lagazet, fim, pies teat etc: Labib,
L'Express, Titanic, Toufann ets.
· Nom zour, nom mwa: Lendi,
Mardi, Zanvie, Fevriye ets.
4. Nom komen: tifi, garson, fam, zom,
sat, lisien, zwazo ets.
5. Nom kontab: loto, lasiet, kreyon, liv
ets.
6. Nom non-kontab: dilo, dile, dite, larzan ets.
NOM
ABSTRE
Ena de group nom abstre.
· Group 1 se bann mo kouma
'difikilte', 'lide' ets. ki pran artik endefini 'enn', endikater
pliryel 'bann', 'detrwa', ets.
· Group 2 se bann mo kouma
'lakoler', 'laenn', 'lentelizans' ets. ki pran artik endefini 'enn'
me pa endikater pliryel 'bann'.
Anzeneral tou bann mo abstre pran
bann determinan kouma 'la', 'sa … la', 'enn tigit', 'boukou',
'enpe', 'enn pake' ets.
Ekzanp
Lide la bon.
Sa lide la
bon.
Mo gagn boukou/enpe difikilte.
Mo ena enpe/boukou
lafwa.
Mo santi enpe/boukou laenn dan mo leker.
NOM
PROP
An prensip bann nom prop pa pran artik endefini 'enn',
ousa endikater pliryel 'bann'. Me ena bann ka exeptionel.
Nom prop
landrwa kapav pran serten determinan kouma 'lamwatie' ousa 'net';
kapav osi servi serten determinan kouma demonstratif, 'sak',
endikater pliryel defini ek endefini ets.
Ekzanp
Bann Lekartie
finn vini. (Bann manm fami Lekartie … )
Bann Port Louis …
(Bann abitan Port Louis …)
Kevin la bien bon.
Sa Roshni la ki
malen.
Okenn Lekartie pa ti vini.
Lamwatie Port Louis ti
brile.
Moris net andey.
Donn mwa enn L'Express.
Enn Mardi to
ti vinn get mwa.
Sa Zedi la mo ti malad.
Plizier Vandredi to
finn sorti boner.
Sak Desam mo al kanpe.
Bann nom prop
kapav pran serten azektif kouma 'gran', 'ti', 'long' ets. ki vinn enn
parti nom dimoun la (Ti-Gabi, Gro-Zan, Long-Samy). Ena osi bann tit
ki vinn enn parti nom la: Madam Samy, Ton Zorz, Per Gerard ets.
NOM
KOMEN KONTAB
Zot pran pratikman tou bann determinan. Me ena
detrwa ti exepsion ki bien souvan determine par lozik semantik.
NOM
KOMEN PA-KONTAB
Sa bann nom la zot pa pran normalman artik
endefini 'enn' ousa endikater pliryel 'bann', 'detrwa' etc me zot
aksepte serten endikater pliryel endefini kouma 'boukou', 'enn pake'
ets.
1.3 AZEKTIF
Azektif li enn klas mo ki pa
ena zis enn sel fonksion. Me isi nou pou konsider zis so fonksion dan
blok-nominal. Li modifie/kalifie nom (mo-kle). Serten pran pozision
avan nom, lezot apre nom. Ekzanp: enn zoli tifi / enn tifi
entelizan.
Mo pou fer detrwa obzervasion lor azektif ki pa vreman
sentaktik me ki montre flexibilite ek dinamism Morisien.
1. Enn
azektif kapav osi fonksionn kouma enn verb. Nou pou dir ki azektif la
ena enn fonksion predikatif. Nou pou konpran sa realite la si nou
konpar 'enn tifi entelizan' ar 'tifi la entelizan'. Dan blok-nominal
'entelizan' li klerman enn azektif me dan fraz 'tifi la entelizan'
'entelizan' finn vinn enn predika, enn verb statif. Parey kouma verb,
li pran endikater tan pase kouma dan fraz 'tifi la ti entelizan'.
2.
Enn nom kapav fonksionn kouma enn azektif dan serten konstriksion.
Dan blok-nominal 'enn lakaz lapay' 'lapay' ena enn fonksion
azektif.
3. Pou endik konparatif ek siperlatif Morisien servi
perifraz kouma dan fraz 'mang mezon-rouz pli bon ki mang lakord' ousa
'mang besak pli bon ki tou'.
4. Morisien servi repetision pou
kominik nians, entansite ek ton. Par ekzanp nou kapav santi diferans
ant 'enn zoli fam' ek 'enn zoli-zoli fam'(plis entansite). Dan 'enn
fey rouz-rouz' ena mwens entansite/presizion.
5. Enn azektif pran
osi enn modifikater. Ekzanp: enn ase gran lakaz; enn bien gran lakaz;
enn fam ankor for; enn solda plito brav; enn loto preske nef.
1.4
PRONOM
Nou servi pronom pou ranplas enn nom ousa enn
blok-nominal dan enn fraz. Ena plizier kategori pronom: pronom
personel, pronom anfatik, pronom reflexif, pronom konpleman, pronom
endefini, pronom enterogatif, e pronom relatif.
PRONOM
PERSONEL
1er personn sengilie: mo;
2em personn
sengilie:to/ou;
3em personn sengilie:li;
1er personn
pliryel:nou;
2em personn pliryel:zot;
3em personn
pliryel:bannla.
Parfwa mo anfatik 'tousel' swiv bann pronom la.
'Nou' ek 'zot' kapav pran 'tou' ki paret apre pronom.
Ekzanp
Mo
kone/ Mo tousel kone.
Nou tou kone.
Bannla tousel kone.
PRONOM
ANFATIK
Mo kone ? Mwa mo kone.
To kone ? Twa to kone.
Ou
kone ? Ou ou kone.
Li kone ?Li li kone.
Nou kone ? Nou nou
kone.
Zot kone ? Zot zot kone.
Bannla kone ? Bannla zot
kone.
Pou anfaz adisionel Morisien servi konstriksion
diferan.
Mo kone ?Mwa mo kone mwa.
Nou kone ? Nou nou kone
nou.
Bannla kone ? Bannla zot kone zot.
Kapav osi servi
pronom reflexif pou endik anfaz.
Ekzanp
Momem mo kone.
Tomem
to kone.
Oumem ou kone.
Limem li kone.
Noumem nou
kone.
Zotmem zot kone.
Bannlamem zot kone.
PRONOM
REFLEXIF
'Momem', 'tomem', 'oumem', 'limem', 'noumem',
'zotmem', 'bannlamem' zot bann pronom reflexif dan
Morisien.
Ekzanp
Mo finn fer momem dimal.
Bannla finn fer
zotmem dimal.
PRONOM KONPLEMAN
Ena 7 pronom
konpleman: mwa, twa, ou, li, nou, zot, bannla.
Ekzanp
Li donn
mwa enn gato.
Mo finn donn bannla enn warning.
Simiz la al bien
ar li.
Alim sa pou mwa.
PRONOM ENDEFINI
Nou kapav
apel 'kikenn', 'kiksoz', 'personn', 'nanye', 'dimoun', 'ena',
'leres', 'nenport ki', 'sakenn', 'seki', 'bann ki', 'sannla',
'lotla', 'detrwa', 'ennde', 'boukou' pronom endefini.
Ekzanp:
Kikenn
pe tap laport.
Kiksoz pa normal.
Personn pa kone.
Nanye pa
pe arive.
Dimoun pou koze.
Ena pa kontan.
Leres kapon.
Lezot
kontan.
Nenport ki kapav fer sa.
Sakenn gagn so bout.
Seki
for dirize.
Bann ki pa kontan, ale.
Seki pou mwa ...
Sannla
nek fer palab.
Ennde kontan, detrwa ankoler.
Boukou finn
mor.
ENA TRWA GROUP PRONOM ENDEFINI.
1. Seki pa pran
azektif.
2. Seki pran azektif: 'Kikenn smart pe tap laport.'
'Nanye bon pa finn arive.'
3. Seki kapav itilize kouma konpleman
direk: 'Mo va avoy kikenn.' 'Mo pa'le sannla.' 'Mo manz
boukou.'
PRONOM ENTEROGATIF
Ena 4 pronom
enterogatif. Zot 'ki', 'lakel/lekel', 'kisannla', 'kwa'. Servi zot
pou konstrir kestion.
Ekzanp
Ki to pe fer?
Lekel/lakel to
pou pran?
Kisannla ti dir twa?
Li finn dir twa kwa?
PRONOM
RELATIF
'Ki' li sel pronom relatif dan
Morisien.
Ekzanp:
Dimoun ki finn dir sa enn manter.
Fri ki
mo ti manze ti bien dou.
2. BLOK-VERBAL
Mo-kle
dan enn blok-verbal se verb. An zeneral verb pran endikater pase
(ti), endikater fitir (pou), endikater aspe (pe, ti pe, finn, ti
finn), bann modal.
Morisien li enn lang ki pa servi
konekter-verbal (kopil) kouma Franse ousa Angle. Enn konekter-verbal
se enn mo ki fer liezon ant size ek lezot parti enn fraz. Franse pou
dir 'Il est beau'; Angle pou dir 'He's handsome'. Dan Morisien nou
dir 'Li zoli' san itilizasion enn konekter-verbal ('s, est). Donk dan
nou lang boukou mo (nom, azektif, adverb) pran enn fonksion
predikatif (vinn predika) san itilizasion konekter-verbal. Parski zot
fonksionn kouma verb zot pran endikater tan, bann modal me bien
rarman bann endikater aspe. Kapav apel zot bann verb statif an
opzision ar bann verb dinamik me dan nou deskripsion sentax Morisien
nou prefer servi enn metod pli senp pou fasilit kominikasion e fer
travay la vinn plis abordab sirtou pou dimoun ki konn langaz teknik
gramer Franse ek Angle e ki pa abitie ar zargon bann lengwis. Akoz sa
mo pou dir ki dan nou lang mo-kle dan enn blok verbal li swa enn verb
ousa enn predika san konekter-verbal.
2.1 Verb
Ena
trwa group verb: verb tranzitif, verb entranzitif ek verb
kopilatif.
VERB TRANZITIF
Bann verb tranzitif pran
konpleman direk e zot ena form pasif.
Mo pe manz mang.
Li ti
ranz so prop lakaz.
To pou gagn lekours la.
Mo pe sof dilo.
(Aktif)
Dilo la pe sofe (par mwa). (Pasif)
4 GROUP
VERB TRANZITIF
Ena 4 group verb tranzitif: tranzitif regilie,
tranzitif 2 plas, tranzitif kantite ek tranzitif kozatif.
·
Tranzitif Regilie
Sa bann verb la zot aksepte enn blok-nominal ki
swiv verb la. Ekzanp: (a) Li pe manze/ Li pe manz dipen. (b) Li pe
danse/ Li pe dans sega.
· Tranzitif 2 plas
Bann verb kouma
'done', 'rande', 'avoye', 'ekrir' zot kapav swiv par de blok-nominal.
Ekzanp: (a) Ahmad finn donn so frer enn plim. (b) Mo finn avoy mo
pies enn kado.
· Tranzitif Kantite
Ena verb tranzitif kouma
'marse', 'galoupe', 'naze' ets. ki pran enn blok-nominal ki endik
distans. Ekzanp: (a) Mo finn mars enn mil. (b) Mo finn naz 200
yard.
· Tranzitif Kozatif
Bann verb kouma 'oblize', 'forse'
zot normalman swiv par enn blok-nominal + enn blok-verbal. Ekzanp:
(a) Li finn obliz so papa aste enn loto. (b) Li pe fors so fam aret
travay.
VERB ENTRANZITIF
Verb entranzitif pa pran
konpleman direk ni ena form pasif me zot kapav swiv par enn
blok-prepozision/ adverbial.
Ekzanp
Prem finn tonbe / Prem finn
tom dan dilo.
Rita pe dormi / Rita pe dormi lor enn nat.
Ram pe
reve / Ram pe reve san problem.
VERB KOPILATIF
Enn
verb kopilatif li enn lien ant size ek predika dan enn fraz. Mem si
li pa endispansab dimoun itiliz li kouraman. Meyer lekzanp se 'gagn'.
'Mo gagn fen' ek 'Mo fen' sinonim. Ena osi 'ete' ki paret dan kestion
normalman: Ki to ete twa? Kot to ete? Kot li ti ete?
Bann verb
kopilatif zot bien iregilie.
2.2 ENDIKATER TAN
·
Pa bizen endikater tan pou endik tan prezan me pou endik pase nou
servi 'ti'.
Ekzanp:
Mo manze. (prezan)
Mo ti manze. (pase)
·
Pou endik fitir normalman nou servi 'pou'.
Ekzanp:
Mo pou
manze.
· Pou endik fitir dan pase nou servi 'ti pou'.
Ekzanp:
Mo
ti pou manze si mo ti fen.
2.3
ASPE
Aspe
endike si aksion la pe kontinie ousa si li finn konplete. Si li
endike ki aksion la pe kontinie nou apel li aspe progresif; si aksion
la finn konplete nou apel li aspe perfektif.
Nou servi 'pe' pou
endik aspe progresif ek 'finn' pou endik aspe perfektif.
Ekzanp
Mo
manze ? Mo pe manze ? Mo finn manze.
Mo ti manze ? Mo ti pe manze
? Mo ti finn manze.
Mo pou manze ? Mo pou pe manze ? Mo pou finn
manze.
2.4
MODAL
Nou
servi bann modal (verb oxilier) pou endik nesesite, posibilite,
sertitid ets. Bann modal kouran zot 'bizen', 'kapav', 'dwatet'. Si
nou konpar sa trwa fraz la nou pou trouv zot diferan fonksion: 'Mo
bizen ena rezon / Mo kapav ena rezon / Mo dwatet ena rezon'. Zot pran
endikater tan ek aspe.
Ekzanp
Mo bizen fer vit.
Mo ti bizen
fer vit.
Mo ti pe bizen fer vit.
Mo ti finn bizen fer vit.
Mo
pou bizen fer vit.
Mo ti pou bizen fer vit.
Mo pou pe bizen fer
vit.
Mo pou finn bizen fer vit.
2.5
LOR ENFLEXION
Morisien
li enn lang izolan. Donk li pa servi enflexion. Ena enn exeption ki
konsern bann verb ki fini par vwayel 'e'. Dan serten kontex zot perdi
'e' final: 'Mo manze / Mo manz dipen'.
2.6
REPETISION VERBAL
Morisien
servi repetision verbal pou endik enn diminision dan entansite: 'Mo
travay →
Mo
travay-travay; Mo marse →
Mo mars-marse.'
3.
BLOK-ADVERBIAL
Dan
enn fraz kapav ena enn ou plizier blok adverbial. Enn blok adverbial
li kapav forme par ziss enn mo (adverb) ousa plizier mo e mem enn
kloz (get 4.2 Fraz Konplex). Enn blok-adverbial se enn group mo ki
fonksionn kouma enn adverb.
Ekzanp:
Li dekor so lakaz ar boukou
gou.
Li ti vini lasemenn dernier.
Li rant direk dan trou.
So
leker kontan ler li get so zanfan grandi.
Bann blok-adverbial
zot ena diferan fonksion.
· Adverb manier: San get divan-deryer
li fonse.
· Adverb enstrimantal: Mo vwayaz par bis.
· Adverb
landrwa: So tifi travay dan lizinn.
· Adverb letan: Li ti vini
ler to ti pe dormi.
· Adverb kozal: Papa ankoler akoz to'nn
fel.
3.1
ADVERB
Enn
adverb se enn mo ki modifie enn fraz, enn verb, enn nom, enn azektif,
enn adverb ousa enn group mo. Selon zot fonksion nou kapav dir ki li
posib diviz bann adverb dan plizier kategori: adverb fraz, pre-verb,
entansifikater, 'mem', adverb manier, adverb letan, adverb landrwa,
adverb degre. Dan enn fraz kapav azout enn blok-adverbial: Sita manz
laviann ar degou (blok-nominal + blok-verbal +
blok-adverbial).
Ekzanp
· Adverb ki modifie fraz: Enn sans mo
ti la.
· Adverb ki modifie verb: Zanfan la finn bien grandi.
·
Adverb ki modifie nom: Mem lerwa bizen lamour.
· Adverb ki
modifie azektif: Enn mari gran dimoun finn vini.
· Adverb ki
modifie adverb: Sam galoup bien vit.
· Adverb ki modifie
blok-adverbial: Li rant net dan piez.
ADVERB
FRAZ
Enn
adverb fraz li modifie enn fraz net. Se bann mo kouma 'zame',
'rarman', 'sirman', 'mem', 'bewi', 'sertennman', 'biensir', 'kikfwa',
'souvan', 'enn-enn-fwa', 'tanzantan', 'toultan', 'ditou', 'net',
'klerman' ets.
Ekzanp:
Zame mo pa ti dir sa.
Mo pa finn fer
sa ditou.
Tanzantan mo al galoupe.
PRE-VERB
Se
bann mo kouma 'nek', 'zis', 'bien', 'tro' ets. ki paret avan verb ki
zot modifie.
Ekzanp:
Li zis galoupe, li pa naze.
Li nek
kontan fer palab.
Mo finn tro
manze.
ENTANSIFIKATER
Entansifikater ''si' li modifie verb,
nom, pronom e adverb. Li toultan swiv mo ki li modifie.
Ekzanp:
Mo
travay me mo amize 'si.
Mo 'si mo amize.
Mo amize laba
'si.
Gramaten 'si li telefone.
MEM
'Mem'
li enn mo ki ena plizier fonksion.
· Li modifie enn pronom: Li
mem (Limem) ti dir sa.
· Li enn sifix ki nou servi pou form enn
pronom reflexif: Li finn bles limem.
· Li modifie enn nom dan de
fason: (a) Mo ena enn roupi mem. (b) Li pou koken mem enn roupi.
·
Li modifie enn fraz dan de fason: (a) Li bat so papa mem (san arete).
(b) Li zoli mem. (Biensir li zoli).
· Li enn konekter lozik dan
enn fraz konplex: Mem mo malad mo al travay.
· Li fonksionn kouma
enn azektif: Zot toulede roul mem vites.
· Li modifie enn adverb:
Li kondir vit mem.
ADVERB
MANIER
Enn
verb manier li modifie enn verb.
Ekzanp:
Loto la arete
sek.
Baba la pe dormi trankil.
Koz dousma.
ADVERB
LETAN
Zot
endik kan enn aksion finn arive.
Ekzanp:
Zordi mo pou vinn get
twa.
Mo ti al travay tar.
ADVERB
LANDRWA
Se
bann mo kouma 'isi', 'laba', 'deor' ets. Zot normalman pran pozision
apre verb ousa blok-verbal ki zot modifie.
Ekzanp:
Mo travay
isi.
Poz sa laba.
Al zwe deor.
ADVERB
DEGRE
Normalman
zot pran pozision avan azektif ki zot modifie.
Ekzanp
Enn bien
zoli tifi.
Enn ase bon garson.
Enn gato tro dou.
3.2
PREPOZISION
Enn
prepozision se enn mot endispansab pou konstrir enn
blok-prepozisionel ki fonksionn kouma enn blok adverbial. Se bann mo
kouma 'dan', 'depi', 'ar', 'par' ets. Kapav diviz zot an plizier
group.
· Prepozision landrwa: 'dan', 'lor', 'kot', 'divan' ets.
·
Prepozision letan: 'depi, 'ziska', 'dan' ets.
· Prepozision
enstrimantal: 'par', 'ar', 'akout' ets.
· Prepozision
destinasion: 'pou', 'kont', 'parmi' ets.
4.
FRAZ
Ena
3 kalite fraz: fraz senp, fraz konpoze ek fraz konplex.
FRAZ
SENP
Enn
fraz senp li ena ominimum enn blok-nominal ek enn blok-verbal me
kapav azout plizier blok-adverbial. Ekzanp: Sa zoli tifi la kontan
ramas koki lor laplaz dan tanto.
Kapav
ena enn fraz kot size absan. Ekzanp: (a) Fer so zordi. (b) Bizen ale.
(c) Ena kankrela dan bife.
FRAZ
NEGATIF
Pou
endik negasion nou itiliz 'pa' dan koumansman
blok-verbal.
Ekzanp:
'Mo marse' ? ' Mo pa marse'
'Mo ti
marse' ? 'Mo pa ti marse'
'Mo pe marse' ? 'Mo pa pe marse'
'Mo
ti finn bien marse' ? 'Mo pa ti finn bien marse'
'Li zoli' ? 'Li
pa zoli'
'Mo pe gagn swaf' ? 'Mo pa pe gagn swaf'
FRAZ
ENTEROGATIF
Pou
transform enn fraz senp e fer li vinn enterogatif bizen azout 'eski'
okoumansman. 'To finn manze' vinn 'Eski to finn manze.' Kapav apel sa
kalite kestion la 'kestion wi/non' parski so repons li swa 'wi', swa
'non'. Apart sa ena bann kestion K. Pou konstrir sa kalite kestion la
bizen plas serten mo ek expresion okoumansman fraz la. Ala laplipar
bann mo ek expresion ki servi: 'kifer','kot/kotsa', 'kan',
'kisannla', 'ar kisannla', 'ki', 'pou ki', 'pou kisannla', 'par kwa',
'ki manier', 'kouma', 'komie' ets.
Ekzanp:
Kifer to finn
vini?
Kot to finn vini?
Kan to finn vini?
Kisannla finn
vini?
Ar kisannla to finn vini?
Kouma to finn vini?
Komie
fwa to finn vini?
Ena osi bann lezot kalite kestion: (a)
kestion ki apel repons negatif; (b) kestion tag; (c) kestion retorik.
Dan sa letid ki nou pe fer isi nou pa konsider zot tro
enportan.
FRAZ
IMPERATIF
Form
enperatif plis komen se enn fraz san size ki nou itilize pou donn
lord par rapor ar deziem personn sengilie ek
pliryel.
Ekzanp
Manze!
Manz zot manze!
Al lav to lame!
Al
lav zot lame!
Degaze vinn isi!
Pou met enpe douser (bes
entansite enn lord) nou servi 'enn kou': 'Pas mwa sa! ? Pas mwa sa
enn kou!'. Pou bes entansite ankor plis kapav met 'do', 'do ta', 'do
matlo' etc alafen fraz enperatif: 'Fer sa do matlo!'; 'Pa fer sa do
ta'.
Parkont si nou ole ogmant entansite la nou plas enn nom ousa
enn pronom avan blok-verbal ki endik lord la: 'To ferm to labous!'
Pou ogmant entansite la ankor enpe plis nou azout enn pronom alafen
lord la: 'To ferm to labous twa!'.
Nou osi servi modal enperatif
'les', 'anou' pou konstrir enn fraz enperatif: 'Les li fer travay la'
/ 'Anou fer travay la'.
Pou endik negasion nou plas 'pa'
okoumansman enn fraz enperatif: 'Fer sa!' ? 'Pa fer
sa!'.
EXKLAMATIF
Ena
de kalite exklamatif. Enn li transform enn fraz, lotla li ziss enn
expresion. Fraz 'Li kontan' vinn 'Ala li kontan la!'. Bann
expresion-exklamatif zot: 'ayo', 'ayaya', 'bez', 'bez sa', 'mari sa'
ets.
4.1
FRAZ KONPOZE
Nou
finn defini enn fraz senp kouma enn fraz ki ena zis blok-nominal +
blok-verbal. Nou finn osi dir ki kapav azout bann adverbial. Me fraz
la kapav vinn ankor pli long si azout lezot blok-nominal ousa
blok-verbal.
Ekzanp:
Li, so mama ek so papa ti vini ek zot ti
reste.
Pou konstrir fraz konpoze nou servi: virgil, 'ek', 'e',
'me', 'selman', 'ousa', 'olie', 'ni ... ni', 'swa ... swa'
ets.
Ekzanp:
Sa tifi la li zoli, entelizan ek bon.
Li naze e
li zwe foutborl.
Mo tonton fer zefor mem me li pa reysi.
Li
malen selman (li) fezer.
To kapav marse ousa (to kapav) pran
bis.
Marse olie galoupe.
Pa kapav ni dormi, ni travay.
Swa
mars lor dife, swa mars lor kouto.
4.2
FRAZ KONPLEX
Enn
fraz konplex li kontenir enn kloz prensipal ek enn ousa plizier kloz
sibordone. Enn kloz sibordone li depann lor kloz prensipal e konexion
ant sa de la li fer ar led konzonksion kordinasion kouma 'ki',
'kan',' kot', 'malgre' etc
Ekzanp
Mo papa finn dir mwa dir ou
ki ou kapav ale kan ou anvi parski li kwar ki li pa kapav kontinie
pey ou gro lamone malgre ki ou pa fout nanye sak fwa ki li pa kapav
res la pou veye si ou pe fer travay la ousa non.
KLOZ
SIBORDONE
Enn
kloz sibordone li kapav fonksionn kouma enn nom, enn azektif ousa enn
adverb.
· Fonksion nominal: Mo dir li mo kontan li. (konpleman
direk) / Ki to kontan mwa fer mwa ere.(size)
· Fonksion
azektival: Tifi ki li kontan finn kit li.(kalifie 'tifi')
·
Fonksion adverbial: Li ere parski dimoun kontan li.(akoz kifer)
KLOZ
ADVERBIAL
Kapav
diviz bann kloz adverbial an plizier group.
· Kloz adverbial
letan: Li ale kan mo vini.
· Kloz adverbial landrwa: Ena boukou
lapli kot mo reste.
· Kloz adverbial kondision: Si to travay dir
to pou reysi.
· Kloz adverbial konsesion: Mem li malad li al
travay.
· Kloz adverbial lakoz: Mo deteste twa parski to
malonet.
KONKLIZION
Bien
sir sa letid la li pa konple me li enn soubasman lor ki kapav
konstrir diferan gramer pou bann diferan izaz. Mo espere ki bann
profeser ki pou bizen ansegn literesi an Morisien pou kapav itiliz sa
zouti la e anmemtan amelior li. Mem si bann prezize kont nou lang zot
ankor bien korias fale pa nou bes lebra parski letan ek realite pe
zwe dan nou faver. Amizir ki nou konstrir nasion Repiblik Morisien
nou lang nasional pou gagn plis lafors, gabari, bote ek profonder e
zour la pa tro lwen kan nou pou kapav sant anker:
O dek! Enn
serendikap ek enn kardinal
Pe kourtize lor enn brans filao.
O
dek! Trwa ti lapen blan ar zot lizie rouz
Pe zwe-zwe lor lerb ver
dan bor dilo.
O dek! Kat tipti pousen blan, nwar, zonn,
maron
Ansam pe fouy later pou rod lever.
Bat to tanbour
tanbourye!
Tap to ravann ravannye!
Les lapo kabri gazouye!
O
dek! Enn bengali pe sante lor enn fler,
Ki leze kouma enn papyon
dore.
O dek! Fler kann velour pe danse dan lezer,
Li pe valse
ar lamizik lesiel.
O dek! Zwazo kolorye gazouy-gazouye
Pe
patine lor ledo larkansiel.
Bat to tanbour tanbourye!
Tap to
ravann ravannye!
Les lapo kabri gazouye!
O dek! Niaz pe
anvlop montagn ar so kares,
So lonbraz pe rafresi tou bann fler.
O
dek! Enn boul dife lor pe al bwar dilo,
So kouler pe pentir nou
liniver.
O dek! Lalinn kouler larzan pe zwe yoyo
Ar bann zetwal
diaman lao-lao.
Bat to tanbour tanbourye!
Tap to ravann
ravannye!
Les lapo kabri gazouye!
Version 2001 revize e ameliore an Novam 2008